Bećirović o opasnim idejama iz susjedstva: 'Deklaracija svesrpskog sabora je dokaz'

Pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica najveći su izvor zla i nesreće na Zapadnom Balkanu, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

"Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Umjesto opasnih ideja o promjenama državnih granica, trebamo se okrenuti ekonomskoj saradnji u interesu naših građana", kazao je Bećirović.

Bećirović smatra kako se rukovodstvo susjedne Srbije neovlašteno miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i drugih država regije. Kao dokaz, naveo je Deklaraciju tzv. svesrpskog sabora iz juna prošle godine.

Trending

Vučić kao "majstor politike balansiranja" ipak će morati da izabere stranu

Da li će Bosna i Hercegovina 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma biti u stanju da otvori prvu međuvladinu konferenciju kojom će zvanično biti započeti njeni pristupni pregovori za članstvo u Evropskoj uniji? Da li očekujete da će Vijeće EU-a već u drugoj polovini januara dati zeleno svjetlo za otvaranje prvog klastera pregovora?

"Sve dok u Bosni i Hercegovini djeluju destruktivne snage koje prijete ustavnom poretku, miru i stabilnosti naše države nezahvalno je praviti prognoze o evropskom putu Bosne i Hercegovine. Od brzine puta Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU) u značajnoj mjeri će zavisiti životni standard ljudi u našoj državi.

26.12.24. 12:18

Bećirović odgovorio Vučiću: Okrenimo se izgradnji mira. Ostavimo balkansku saradnju

U posljednje dvije godine postignuti su značajni rezultati u Bosni i Hercegovini. U decembru 2022. naša država je dobila kandidatski status, a u martu 2024. Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Ova odluka nije samo priznanje za ostvarene rezultate, već i prilika za osiguranje bolje budućnosti građanima naše zemlje unutar evropske porodice. Ovi iskoraci naprijed postignuti su uprkos brojnim unutrašnjim blokadama i opstrukcijama.

Bosna i Hercegovina je pokazala da ima kapacitet za provedbu reformi. Usvajanje seta zakona u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i brojnih sporazuma od strane Predsjedništva BiH, značajno su osnažili kapacitet Bosne i Hercegovine za integraciju u punopravno članstvo EU. Međutim, proces pregovaranja podrazumijeva strukturne reforme, političku odlučnost i funkcionalne institucije koje mogu odgovoriti na izazove članstva u EU.

Najveći izazov na evropskom putu Bosne i Hercegovine ostaju, dakle, unutrašnje političke blokade i opstrukcije. Opasno podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, te velikodržavni programski dokumenti poput Deklaracije tzv. svesrpskog sabora, udaljavaju nas od evropskog puta i ugrožavaju unutrašnju stabilnost Bosne i Hercegovine i regije.

EU ima strateški interes za stabilnost Zapadnog Balkana, posebno u svjetlu kompleksnih geopolitičkih prilika. Stabilizacija Bosne i Hercegovine kroz proces evropskih integracija nije važna samo za nas u Bosni i Hercegovini. To je i regionalna potreba. Gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici ka članstvu u EU.

Uz političku volju i posvećenost svih relevantnih aktera, Bosna i Hercegovina ima realne izglede da do kraja 2025. godine zvanično započne pristupne pregovore za članstvo u EU. Odluke političkih aktera moraju se izdići iznad deklarativnog opredjeljenja i preći u radni konsenzus na svim nivoima izvršne i zakonodavne vlasti, na način da omoguće provedbu i održivost neophodnih reformi u procesu evropskih integracija.

Pred Bosnom i Hercegovinom je veliki posao da naš pravni sistem harmonizira s pravnom stečevinom EU. Proces harmonizacije prava podrazumijeva da se pravni propisi naše države usklade s pravnim propisima EU, odnosno s pravnom stečevinom - skupom prava i obaveza koji povezuje članice EU. Taj proces harmonizacije propisa s propisima EU je jedan kontinuirani i permanentni proces koji podrazumijeva stalno praćenje promjena, te usaglašavanje domaćih propisa s pravnom stečevinom EU."

Kako ocjenjujete odnose sa Turskom, u kojoj oblasti se mogu unaprijediti i ojačati? Kako ocjenjujete i odnose s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom?

"Republika Turska je izuzetno važan vanjskopolitički partner i saveznik države Bosne i Hercegovine. Naše međudržavne veze su izrazito prijateljske. Sveukupni odnosi i bilateralna saradnja dvije države su veoma uspješni i intenzivni u ekonomskoj, političkoj, društvenoj, kulturnoj i drugim oblastima. Republika Turska je velika zemlja, veoma privržena Bosni i Hercegovini, s kojom nas, između ostalog, vežu historija, kultura, tradicija. Pored snažne podrške nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Republika Turska pruža snažnu podršku Bosni i Hercegovini na putu evroatlantskih i evropskih integracija.

Jedan od strateških ciljeva Bosne i Hercegovine je članstvo u NATO-u. Republika Turska je veoma važna članica NATO-a, koja nam kontinuirano pomaže u jačanju Oružanih snaga BiH, kao i na našem putu prema punopravnom članstvu u NATO-u. Ulazak u NATO je sigurnosni prioritet Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu, koja je geopolitički i geostrateški pozicionirana na Zapadnom Balkanu, potencijalni rizici u izgradnji samostalnog sektora sigurnosti su preveliko breme. Ulazak Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO-a nesumnjivo bi imao brojne vojne, političke, ekonomske, društvene i druge benefite. Pristupanjem NATO-u Bosna i Hercegovina bi sebe dovela u poziciju da je integralni dio najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu.

Veoma smo zahvalni na podršci koju nam je Republika Turska pružila prilikom usvajanja Rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Rezolucija je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) i veoma je važna jer se njom institucionalno štite naslijeđe tribunala i sudova UN-a, kao i civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počiva UN. Usvajanjem Rezolucije poslali smo važnu poruku čovječanstvu da se genocid ne smije zaboraviti, kao i da svi moramo raditi na prevenciji genocida.

Republika Turska ima važnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Ona je, između ostalog, i članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini u ime 57 država članica Organizacije islamske saradnje i dokazani je prijatelj naše države. Zato je dugoročni interes Bosne i Hercegovine da svestrano unapređuje odnose s ovom prijateljskom državom, s kojom su kvalitetni bilateralni odnosi od velikog značaja.

Smatram da poseban akcenat u narednom periodu trebamo staviti na daljnji razvoj ekonomske saradnje povećanjem trgovinske razmjene, koja zadnjih godina bilježi rast a koja ima potencijal da bude i puno većeg obima. Postoji značajan prostor za konkretizaciju saradnje u oblastima energetike, infrastrukture, poljoprivrede, turizma, odbrane i drugih oblasti. U tome nam može pomoći i kvalitetna ugovorna baza dvije države, kao i potpisivanje novih sporazuma od interesa za obje države. Također, treba ukazati na pozitivnu ulogu koju Republika Turska ima u realizaciji projekta autoceste Beograd - Sarajevo, te na konstruktivnu ulogu u regiji.

Veliki značaj u Bosni i Hercegovini ima Turska agencija za razvoj i koordinaciju – TIKA. Ona je uspješno realizirala mnogobrojne projekte u različitim oblastima u Bosni i Hercegovini. Evidentni su i ostali vidovi razvojne saradnje i pomoći u okviru projekata koje realiziraju turske institucije i razni subjekti u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina, pored dobrih diplomatskih odnosa, ima i jake sentimentalne veze s Republikom Turskom. U Turskoj danas žive milioni ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Mnogi od tih ljudi govore bosanski jezik i njihove emocije su vezane dijelom za njihovu domovinu Tursku, a dijelom za drugu domovinu – Bosnu i Hercegovinu. Pozivam ih da čuvaju veze s Bosnom i Hercegovinom. Posebno pozivam poduzetnike da ulažu u našu državu. Na tom planu već ima pozitivnih primjera. Pred nama je vrijeme kada trebamo ojačati ekonomske veze.

Predsjednik Erdogan je važna politička ličnost u savremenom svijetu, državnik koji je pokazao sposobnosti na unutrašnjem i na vanjskom planu. Kada je riječ o mojim odnosima s uvaženim predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom, želim naglasiti da su oni veoma dobri i prijateljski.

U dosadašnjem dijelu mandata imao sam niz važnih sastanaka s predsjednikom Erdoğanom na kojima smo analizirali dosadašnju saradnju, ali i razgovarali o jačanju saradnje u budućnosti. I lično sam se uvjerio da je predsjednik Erdoğan veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. On je državnik koji uživa veliko poštovanje i u našoj državi. Od izuzetne je važnosti da naše odlične odnose njegujemo i jačamo intenzivnim razgovorima na najvišem državnom nivou. Za našu državu je veoma važno da je predsjednik Erdoğan jasno poručio kako će i u narednom periodu raditi na jačanju sveukupnih odnosa dvije države, naglašavajući da su očuvanje jedinstva, mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine veoma važni za Republiku Tursku."

Od početka mandata govorite kako zemlje u regiji trebaju izvući pouku iz prošlosti i okrenuti se budućnosti. Koliko je to moguće uraditi sa zemljama u susjedstvu, kako ocjenjujete odnose sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Kosovom?

"Država Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje. Naša politika prema susjednim i drugim zemljama temelji se na poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država, zatim na rješavanju otvorenih pitanja međudržavnim dijalogom, te na uvažavanju principa miroljubive i dobrosusjedske saradnje. Aktivnim učestvovanjem Bosne i Hercegovine u regionalnim inicijativama želimo da pozicioniramo Bosnu i Hercegovinu kao proaktivnog i konstruktivnog partnera.

Jedna od pretpostavki za uspješniju saradnju u regiji je i uvažavanje sljedećeg principa: sve što ne želimo da se događa u našim državama ne činimo to ni drugim. Kada ovaj princip implementiramo, reducirat ćemo veliki broj problema. Kao države koje se međusobno uvažavaju i sarađuju imamo šansu za progres u 21. stoljeću, konfrontirani, osuđeni smo na stagnaciju.

Pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica su najveći izvor zla i nesreće na Zapadnom Balkanu. Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Umjesto opasnih ideja o promjenama državnih granica, trebamo se okrenuti ekonomskoj saradnji u interesu naših građana.

Nažalost, rukovodstvo susjedne Republike Srbije se agresivno i potpuno neovlašteno miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, kao i nekih drugih država u regiji. Jedan od dokaza ove moje tvrdnje je i usvojena Deklaracija tzv. svesrpskog sabora u Beogradu, 8. juna prošle godine. To je najopasniji dokument koji se pojavio na Zapadnom Balkanu u postdejtonskom periodu, jer nije riječ samo o deklarativnom aktu, već o opasnom velikodržavnom programskom dokumentu, koji je od momenta usvajanja do danas već izazvao niz kriznih situacija.

Uprkos svim izazovima, smatram da dobra regionalna saradnja nema alternativu. Ona ima velike potencijale i razvojne mogućnosti. Regionalna saradnja, utemeljena na principima uzajamnog poštovanja, predstavlja važan okvir za unapređenje cjelokupne saradnje u regiji.

Za nove, pozitivne procese na Zapadnom Balkanu nužno je istinsko okretanje prema budućnosti i izvlačenje pouka iz teških epizoda nedavne prošlosti. To, pored ostalog, podrazumijeva novi pristup, koji se temelji na vrijednostima kao što su ljudska prava, vladavina prava, međusobno uvažavanje i tolerancija. Jedino tako ovaj dio Evrope ima šansu za napredak", zaključio je Bećirović.