Azra Zornić za Radiosarajevo.ba: 'Ovo je prva u nizu krivičnih prijava'

Azra Zornić, apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, te osoba koja je dobila presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije, podnijela je krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, saopštio je Krug 99 danas, 28. februara. 

U izjavi za portal Radiosarajevo.ba, Azra Zornić kaže da ne može mnogo reći, a razlog je - proceduralne prirode. 

"To bi se smatralo pritiskom, te ne bi ništa komentarisala prije nego što se odluči šta će biti s ovom prijavom. Ono što mogu reći jeste da je ovo tek prva u nizu krivičnih prijava protiv aktera u BiH.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Naime, već 10 godina traje borba da se implementira presuda Europskog suda za ljudska prava u mom slučaju. Neizvršavanje ove i drugih presuda relevantnih sudova je krivično djelo i za to neko mora da odgovara", kaže Zornić za naš portal. 

Kako dalje navodi, devet godina je pred sudom u Strasbourgu dokazivala da je Ustav Bosne i Hercegovine diskriminiše, te je to i uspjela 2014. godine. 

"Ja sam se žalila zbog Ustava BiH, samim tim i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Zato što nisam dio jednog od tri naroda, mene se svrstava u 'Ostale' jer se izjašnjavam kao Bosanka, te sam samim tim građanka drugog reda. To je diskriminacija, što je zaključio i sud u Strasbourgu", rekla je Azra Zornić za portal Radiosarajevo.ba. 

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava je 15. jula 2014. donio presudu u predmetu 'Zornić protiv Bosne i Hercegovine' (predmet broj 3681/06), zaključivši da je došlo do povrede člana 14. (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3. Protokola broj 1. (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Sud je zaključio i da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12. (opća zabrana diskriminacije) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

U obrazloženju svoje odluke, Sud je, između ostalog, konstatirao da je ovaj slučaj identičan ranijem predmetu 'Sejdić i Finci', jer je i Zornić onemogućena da učestvuje na izborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla, te je zaključio da kontinuirana nemogućnost podnositelja predstavki da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje što te odredbe Ustava čini diskriminirajućim.