Arapović: Svaki građanin zadužen po 5.712 KM, kvalitet života stagnira

Izjavio je ovo u intervjuu za Radiosarajevo.ba Adis Arapović, program menadžer nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, uoči sutrašnje objave izvještaja o radu bh. vlasti pod nazivom Stanje nacije.

On podvlači da će kroz izvještaj Stanje nacije predstaviti i ispitivanje javnog mnijenja koje  govori da je dvije trećine građana, po gotovo svim pitanjima, ove godine nezadovoljnije nego prošle.

"Kvalitet života u našoj zemlji stagnira duži niz godina, a ključni argumenti su slijedeći: u posljednje dvije godine neto plate su porasle za manje od jedan posto, a penzije manje od toga. Blizu dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije potrebne su za jednu potrošačku korpu od 1.510 KM. Skoro svaki drugi radnik, ili preciznije 45 posto radnika u FBiH imaju neto platu ispod 500 KM. Dva od tri penzionera, tj. 66 posto penzionera prima penziju ispod 330 KM, što je zona apsolutnog siromaštva. Preko tri četvrtine penzionera, tj. više od 75 posto ima penziju nižu od 500 KM", neki su od pokazatelja koje nam navodi Arapović.

Podvlači da je stopa nezaposlenosti najviša u Europi, a nezaposlenost mladih među najgorim u svijetu.

"Imamo strašan odliv radne snage u koju smo prethodno investirali mnogo. Javno zdravstvo i javno školstvo su na koljenima. Živimo na kredit, i kao porodice i kao država. Ukupna zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 5.712KM. Toliko su dužni i oni koji su se upravo rodili. Pokazatelji o vladavini prava i korupciji svrstavaju nas među afričke poludržave. A onda imamo parlamente koji ne rade po pola godine, očiglednu blokadu reformi kroz cijelu 2017., proračunato skretanje na politikantske teme od lidera vladajućih stranaka, od čega građani i narodi nemaju nikakve koristi", naveo je Arapović.

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći o učinkovitosti vlasti u proteklih desetak mjeseci?

Učinkovitost je i na planu zakonodavne aktivnosti, a posebno na planu provedbe reformi gotovo nikakva. Europski put je zaustavljen vrlo tromim, a u značajnom omjeru blokiranim, usaglašavanjem odgovora na Upitnik. Tempo rada Parlamenta BiH je ove godine rekordno loš. Parlamentarna većina je nestala, legitimitet Vijeća ministara je snažno poljuljan, a neke vrlo važne odluke i zakoni se odgađaju.

Realizacija Reformske agende za 9 mjeseci 2017. poboljšala se za 2 posto. Na nivou Federacije BiH blokada je još izraženija. U posljednjih pola godine, održano je tek par sjednica Federalnog parlamenta, a neki reformski zakoni, poput onog o PIO-u ili doprinosima su po godinu i po u proceduri. Za devet mejseci progres u reformama je 3 posto. U drugom entitetu već se nazire revolucionarna atmosfera, tenzije između dva politička tabora blokiraju i entitet, ali i državni nivo vlasti. Ni tamo reforme ne prolaze, a zaduživanje raste, kao i u Federaciji.

Radiosarajevo.ba: Postoji li nešto što se u ovom momentu može nazvati alarmantnim, kada je riječ o situaciji u BiH?

Da, uprkos poboljšanju od 3 posto unazad dvije godine, stopa nezaposlenosti od 39 posto, a posebno mladih od 68 posto je socijalna bomba. Ovim tempom rasta zaposlenosti, trebat će 15 godina da dođemo do evropskog prosjeka, a do tada ne bi bilo ni države ni nas. Strašni su podaci koliko je penzionera u zoni apsolutnog siromaštva i koliko ljudi radi za nadnicu od koje jedva preživljavaju. Polovina radno sposobnog stanovništva životari ispod svake granice dostaojanstva.

Lažni socijalni mir održava se na kreditima, tuđim parama koje nas svakim danom čie ovisnijim o tuđoj volji. Približno polovina prihoda troši se na otplatu dugova, a druga polovina nije dovoljna da namiri mrežu budžetskih ovisnika, pa se godišnje kod komercijalnih banaka zadužimo blizu pola milijarde. Nivo korupcije i urušavanja pravnog poretka, primarno zahvaljujući ogrezlim stranačkim kuhinjama, presudno određuje sudbinu svih reformi.

Dok ne uspostavimo nezavisno i efikasno pravosuđe, fer i poštene izbore, te za nerad i nezakonitost smjenjive političare, kratak će domet svih reformi biti.

Radiosarajevo.ba: Prema vašoj ocjeni, kako je radila aktuelna vlast u usporedbi sa radom drugih saziva vlasti u proteklim godinama?

Mislim da je najveći progres bio vidljiv tokom 2016. godine, nakon stabiliziranja koalicija, te nakon što su reforme stvarno postale prioritet. Izgledalo je da bi se neki ozbiljan rezultat mogao i napraviti u ovom mandatu. Sada je već jasno da će četverogodišnji mandat iscuriti na uspjesima iz jedne godine. Ali, dozvolite da fokus prebacimo sa poređenja sa prethodnim vladama na poređenje sa zacrtanim ciljevima.

Želimo da političari gledaju ispred sebe, a ne iza sebe. Da govore šta je planirano da se uradi i koliko je urađeno. Da za uspjehe i neuspjehe budu adekvatno nagrađeni ili kažnjeni. Reformska agenda je paket ciljeva s pratećim mjerama i bavi se budućnošću. To je osnovni mandatni plan rada, pa se aktuelne vlade trebaju na to pozivati, a ne na rezultate vlasti od prije 5 ili 10 godina.

Radiosarajevo.ba: Ima li se uopće nešto pozitivno izdvojiti?

Ima naravno, svi trebaju biti pošteni i govoriti o cjeloj slici, a ne izabrati samo ono što im odgovara. Raste industrijska proizvodnja i izvoz. To ima ogormnu važnost, jer pokazuje žilavost naše privrede i snaženje poduzetništva. Direktni efekat je rast poreskih prihoda, što djelom možemo zahvaliti i efikasnijem radu poreskih uprava.

Drugi efekat je i otvaranje novih radnih mjesta, nije puno, ne vidi se okom, ali je zaustavljen višegodišnji negativni trend rasta nezaposlenosti. Dijaspori treba podići spomenik u svakom gradu, bez njih bi i ovaj narod i ova vlast propali. I da, pozitivno je što su Evropska unija, niz evropskih država, SAD i drugi još uvijek snažno zainteresirani da se ova zemlja uredi, tenzije smire i uđemo u klub razvijenog svijeta. Ta ponuda se može i prokockati, ako ovako nastavimo.