Andrej Đerković: I Bog stvori rasistkinju

I Bog... stvori rasistkinju

Piše: Andrej Ðerković

I dok je u Parizu, izložbena postavka posvećena životu Brigitte Bardot pod nazivom Les années "insouciance” (Godine bezbrižnosti), prolongirana do 7.marta, a u francuskim kinima igra film “Gainsbourg” (Bardot u filmu glumi predivna Laetitia Casta), Brigitte Bardot, heroina filma “I Bog... stvori ženu”, nastavlja svoju krusadu nevješto zamaskiranu kroz angažman za zaštitu životinja.

Svi su izgledi da je Oskar Freyzinger, lokalni švicarski političar koji je u svijetu postao poznat po referendumu protiv izgradnje minareta, dobio novog fana. Poslije nedavnog gostovanja u emisiji “L’Objet du scandale” sa Guillaume Durandom (9 decembar, 2009, France 2) u kojoj se Freysinger pojavio kako bi opravdao rezultat referenduma protiv izgradnje minareta u Švicarskoj, a koja mu neće ostati u lijepom sjećanju, dobio je pismo ove kultne glumice, u kojem ona kaže : “Duboko sam šokirana tretmanom koji vam je bio rezervisan u emisiji “L’Objet du scandale”. Sramim se svojih snobovskih sunarodnjaka koji su se drznuli da ismijavaju vas i švicarsko glasanje o minaretima.” Bardot završava pismo sa “Živjela Švicarska!”, dok za partiju UDC, čiji je Freyzinger član, kaže: “Vi ste glasnogovornici očiglednog i zbog toga sam vam zahvalna.”



Ovo za Bardot naravno nije ni prvi, a najvjerovatnije ni zadnji put da se javno oglasila protiv muslimana, no ovaj istup i podrška Freyzingeru, a samim tim i njegovim idejama, očigledno ima sve manje veze sa navodnom zaštitom životinja.

Bardot je prije dvije godine, bila osuđena zbog pisma aktualnom francuskom predsjedniku Sarkoziju, tada ministru unutrašnjih poslova u kojem ona aludira na muslimane “kao populaciju koja nas vrti za nos i uništava našu državu, te koja želi da nametne svoju kulturu i stil života”. Iako se njena odbrana zasnivala na tome da su njene riječi izvedene iz konteksta njenog protesta protiv obreda ritualnog klanja životinja tokom jednog od najvećih muslimanskih praznika Aïd-el-Kebir, isto pravdanje nije imalo učinka 1997.godine, jer je još tada bila osuđena za "poticaj rasne netrpeljivosti" zbog pisma dnevniku Le Figaro, u kojem se žalila na “prenaseljenost" stranaca, većinom muslimanskih familija. Već sljedeće godine, opet je osuđena zbog izjave o “gubitku francuskog identiteta i tradicija, što je rezultat multipliciranja džamija, dok su zvona naših crkava utišana”. 2004.godine, na prijavu “Pokreta protiv rasizma (MRAP)” osuđena je zbog rasističkih i homofobnih uvreda koje je uputila putem svoje knjige “Vapaj u tišini” (Editions du Rocher, Paris, 2003.), u kojoj, između ostalog, u poglavlju “Islamizacija Francuske”, muslimane okrivljuje za dekadenciju francuskog društva i optužuje ih da “kvare genetsku sliku francuske nacije”. Svi navedeni ispadi se svakako mogu uokviriti i sa činjenicom da je Bardot od 1992.godine, udata za Bernarda d’Ormala, veoma bliskog prijatelja Jean-Marie Le Pena, osnivača i predsjednika desničarske stranke “Front National”.

Prošle godine, Bardot je u vidu “rođendanske želje” zatražila od vlasti u Bosni i Hercegovini, da joj pomognu da spasi dva medvjeda koja su se nalazila u zarobljeništvu na privatnom imanju u blizini Gornjeg Vakufa i da "izvede medvjede iz pakla u kojem se nalaze i ponudi im sretan i dostojan život u odgovarajućoj sredini".- U sjeni ove iznenađujuće "bilaterarne" suradnje Bardot i BH vlasti, ostaje pitanje, kako se nitko iz državnih institucija nije sjetio da od ove kultne glumice zatraži objašnjenje njenog stava prema ratu u Bosni i Hercegovini, izrečenog malo poslije rata. Radi se o kratkom razgovoru sa Bardot za srbijanske novine ”Građanin” (Dragoslava Koprivica, oktobar 1997), koji je objavljen u knjizi ”Allies des Serbes” (L’Age d'Homme, Lausanne, 1998). Između ostalog, u službi pravdanja etničkog čišćenja, na pitanje : ”Što mislite o ratu u bivšoj Jugoslaviji ? Znate li da mnogi francuski pisci staju na srpsku stranu protiv uspostavljanja muslimanske Države u Bosni, tj. u Europi ?”, glumica je odgovorila “Taj rat smatram okrutnim, groznim kao i svaki rat. Nisam razumjela kako svijet nije mogao da zauzme jači stav i da zaustavi taj neprihvatljivi pokolj. Ja sam definitivno na srpskoj strani! Muslimani su poplavili svijet i njihovi ritualni obredi klanja životinja su odvratnost protiv koje se ja borim svakodnevno”. Razgovor se završava sa pozdravom “Grlim vas čvrsto”, što je i naslov ovog njenog doprinosa navedenoj knjizi, sa zaključkom “Volite životinje”(!?).



U kakvoj su vezi, ljubav prema životinjama sa pravdanjem etničkog čišćenja ili na kraju sa islamskom arhitekturom, dotična glumica vjerovatno ne zna ni sama, no mit o Brigitte Bardot, koja je u “godinama bezbrižnosti” svojom pojavom promijenila francuska shvatanja o seksualnom moralu i doprinjela liberalizaciji tog istog društva, danas leži na veoma tankoj crti moralnog prihvatanja, pa makar to bila i “žena stvorena od Boga”.