Analize: Finansijska istraga je neiskorišten alat u borbi protiv korupcije

Finansijska istraga je neiskorišten alat u borbi protiv korupcije - rezultati su procjene stanja u praksi provedene u okviru projekta „Upotreba finansijskih istraga u rješavanju koruptivnih krivičnih djela“, koji je proveo Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. 

Otkrivanje i dokazivanje složenih formi savremenih, koruptivnih aktivnosti neizbježno uključuje upotrebu finansijske istrage kao pouzdanog i minucioznog istražnog alata koji omogućava organima krivičnog gonjenja prikupljanje kvalitetnog dokaznog materijala, odnosno stvaranje adekvatne osnove za uspješno procesuiranje počinitelja, imajući na umu da se sve slabosti istražnog procesa neminovno reflektiraju u kasnijim fazama krivičnog postupka.

Rezultati procjene stanja u praksi u pogledu upotrebe finansijskih istraga u istraživanju i procesuiranju koruptivnih krivičnih djela provedenih na nivou BiH, nažalost, pokazuju da finansijske istrage nemaju takvu ulogu u istražnim procesima.

Naime, u okviru prve faze naučnoistraživačkog projekta „Upotreba finansijskih istraga u rješavanju koruptivnih krivičnih djela“ kojeg provodi Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini je obavljena procjena stanja u praksi u pogledu upotrebe finansijskih istraga u istraživanju i procesuiranju koruptivnih krivičnih djela s ciljem identifikacije problema u vezi sa njenom (ne)adekvatnom primjenom, a koja se odražava na kvalitet i efikasnost sistema krivičnog pravosuđa u borbi protiv korupcije na svim nivoima.

Ciljevi ove procjene su: kritička ocjena trenutnog stanja u praksi u pogledu upotrebe finansijskih istraga koruptivnih krivičnih djela radi utvrđivanja: primijenjenih istražnih tehnika, relevantnih institucionalnih i profesionalnih kapaciteta relevantnih institucija, percepcije i razumijevanja koncepta finansijskih istraga i njihove uloge u rješavanju koruptivnih krivičnih djela, međuinstitucionalnih/međuagencijskih procesa i procedura kao i adekvatnost postojećeg pravnog okvira; i formulisanje preporuka za unapređenje i naznaka naknadnih aktivnosti koje bi se mogle poduzeti u svrhu otklanjanja i/ili smanjenja problema i unapređenja spomenutih kapaciteta.

Procjena je bila zasnovana na anketiranju i intervjuiranju istražitelja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), akademskoj i stručnoj literaturi, državnim i međunarodnim dokumentima i izvještajima, institucionalnim dokumentima, analizi sudske prakse i ekspertnoj diskusiji. Ključni rezultati procjene ukazuju da je tradicionalni koncept finansijske istrage općeprihvaćen u pravnom i institucionalnom sistemu BiH, što znači da je njena primjena limitirana na postupak oduzimanja imovinske koristi, dok su mogućnosti njene šire upotrebe u istraživanju kriminalne aktivnosti još uvijek neprepoznate te je evidentna potreba za promjenom prevladavajuće percepcije tužitelja o tome kako i kada treba biti primijenjena.

Zapravo, finansijska istraga još nije standardni dio krivične istrage koruptivnih krivičnih djela, uslijed čega su i iskustva istražitelja u pogledu njene primjene skromna. Uočeno je da sveobuhvatna i integrirana finansijska istraga nije uobičajena u praksi. Ukoliko se provodi, finansijska istraga koruptivnih krivičnih djela se provodi nakon krivične istrage. Nadalje, procjenom je utvrđeno da se u praksi primjenjuje reaktivni model finansijske istrage što znači da finansijska istraga koruptivnih krivičnih dijela započinje tek nakon saznanja o izvršenju krivičnog djela.

Mogućnosti proaktivne finansijske istrage zasnovane na data miningu i finansijskoj analizi su još uvijek neiskorištene. Rezultati su nedvosmisleno ukazali na postojanje potrebe za unapređenjem finansijskog znanja, a posebno za poznavanjem finansijskih istražnih vještina, kako od strane svih istražitelja, tako i tužitelja jer je specijalistička finansijska ekspertiza tužitelja ključna za razumijevanje i vrednovanje finansijskih dokaza pribavljenih u istrazi.

Pored nivoa individualnih sposobnosti, znanja i vještina osoba uključenih u istražni proces koruptivnih krivičnih djela, procjenom je bio obuhvaćen i nivo institucionalnih/organizacionih i međuinstitucionalnih/međuagencijskih procesa i procedura. U tom pogledu rezultati su pokazali da saradnja agencija i institucija u okviru provođenja finansijske istrage koruptivnih krivičnih djela nije na zadovoljavajućem nivou, jer postoji niz prepreka blagovremenoj i efikasnoj razmjeni informacija od značaja za istragu. Navedeno posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju finansijske istrage složenih koruptivnih predmeta koje zahtijevaju uspostavu multidisciplinarnog, međuagencijskog tima za njihovo učinkovito provođenje.

"Rezultati procjene pokazuju da do sada, na nivou BiH, nikada nije formiran takav tim. Analizom pravosnažno okončanih predmeta Suda BiH iz oblasti korupcije, koji zadovoljavaju kriterije definirane u metodološkom okviru procjene, utvrđeno je da je finansijska istraga provedena u samo 26.38% predmeta, od kojih je u 63.1% predmeta je donesena osuđu". navodi se u analizi Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.