Amra Babić: Ja sam muslimanka, ali i Evropljanka, Bosanka

Naim Kavazić
Amra Babić: Ja sam muslimanka, ali i Evropljanka, Bosanka
/ Amra Babić
Amra Babić je aktuelna Općinska načelnica u Visokom, a na predstojeće lokalne izbore izlazi kao nezavisna kandidatkinja, s ciljem da se izbori za još jedan četverogodišnji mandat načelnika Općine Visoko.

U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba, Amra Babić je otkrila koji bi to bili prioriteti njene administracije u novom mandatu, šta bi njen reizbor na poziciju općinske načelnice u Visokom značio za stanovnike općine, te govori o projektima koji su obilježili njen prethodni mandat.

Po čemu se Vaš program razlikuje od programa ostalih kandidata?

Moj program zasnovan je na egzaktnim pokazateljima rada i iskustvu koje sam stekla u protekle četiri godine obnašajući funkciju Načelnice općine Visoko. U tom periodu Budžet Općine Visoko uvećan je za 30,54%, vratili smo stare nagomilane obaveze i investirali oko 12 miliona KM na prostoru cijele općine.

Evidentan je porast zaposlenosti od 7,85 %, broj registrovanih privrednih društava porastao je za 30,06%, a u broju registriranih obrta bilježimo povećanje za 19,32%.

Posebno značajanim smatram podatak da je bruto izvoz po glavi stanovnika u Visokom na prvom mjestu u Zeničko-dobojskom kanotonu.

Cilj koji smo postavili u mom programu za naredni mandatni period je da radimo još bolje i našu općinu učinimo ekonomski uspješnom, a lokalnu samoupravu efikasanim servisom građanima i privrednicima. Uradili smo mnogo toga i pokazali da možemo, sada je bitno završiti započeto, ali i realizovati nove velike projekte.

Šta bi Vaša pobjeda značila za ugrožene kategorije stanovništva i generalno ljudska prava u Vašoj općini?

U proteklom periodu putem institucija smo nastojali pomoći svima kojima je pomoć bila potrebna što se ogleda u podjeli velikog broja prehrambenih paketa, lijekova, ogrijeva, novčane pomoći. Tu ne smijemo zaboraviti ni podjelu plastenika čime smo mnogim porodicama obezbijedili redovne mjesećne prihode, podjelu motokultivatora, krava i teladi za socijalno ugrožene građane.

Moj cilj je u narednom periodu stvoriti što bolje poslovno okruženje, povećati broj zaposlenih nastavkom projekta samozapošljavanja i prekvalifikacije uz nastavak korištenja javnih poziva i sredstava donatorskih organizacija, kako bismo na području općine Visoko imali što manji broj građana u stanju socijalne potrebe.

Smatram da su ljudska prava na u Visokom na zavidnom nivou, imamo odličnu saradnju sa svim vjerskim zajednicama kao i sa udruženjima koja okupljaju romsku nacionalnu manjinu. Ovdje bih istakla i odličnu saradnju sa nadležnim Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine te kroz program ROMED II i sa Vijećem Europe, saradnju sa velikim brojem domaćih i međunarodnih organizacija kao i aktivnosti Komisije za ljudska prava, mlade i ravnopravnost spolova Općine Visoko.

Žene su u politici ondje gdje one žele, a nekad je to splet određenih okolnosti. Ženama u politici zamjeram što nisu glasnije i jače, što ne traže da dobiju ono za šta su sposobne. Njihova marginalizacija nije uvijek rezultat objektivnih okolnosti, ponekad žene same nisu spremne da se bore za svoje mjesto. Živimo u konzervativnom društvu, gdje je muškarac neprikosnoven, posebno u politici, koji je uslovno rečeno muški posao, gdje se ženama teško nađe mjesto. Drago mi je da ja razbijam neku vrstu paradigmu o ženama u politici, i moj put kroz politiku pokazuje da žene, kada dobiju priliku, znaju tu priliku i opravdati.

Žene uvijek brane i štite one za koje se zauzimaju, te sam sigurna da biračko tijelo radije glasa za žene. Mi smo po svojoj prirodi odgovornije, predanije, sistematičnije, obazrivije. Rekla bih i korektnije. Više žena u politici garantuje više tolerancije, uvažavanja i dogovora.

Ja sam kandidaturom za načelnicu Općine Visoko pokazala da nema odustajanja, poraza i predaje, da žene mogu i da hoće dalje.

Ja sam muslimanka, ali i Evropljanka, Bosanka, te moja pobjeda je pobjeda nad predrasudama.

Koji su Vaši konkretni planovi za poboljšanje života u Vašoj lokalnoj zajednici?

Moji planovi za poboljšanje uslova života građana vezani su prije svega za samnjenje broja nezaposlenih osoba, kroz stavljanje u funkciju svih poslovnih zona. Visoko ima odlične saobraćajne, geografske, ljudske i sve druge resurse da se ponovo vrati među najrazvijenije općine u našoj zemlji.

Pored toga smatram da svi građani općine Visoko moraju imati osnovne uvjete za život, a to su dobri putevi, kvalitetna rasvjeta i naravno riješen problem vodosnabdijevanja za sve.

Raduje me činjenica da smo 31.08.2016. godine u zgradi Parlamentarne skupštine BiH potpisali ugovor sa predsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Summa Chakrabarti o finansiranju projekta proširenja gradske vodovodne mreže u vrijednosti 4,5 milijuna eura čime smo stvorili uslove za konačnu realizaciju ovog historijskog projekta i rješavanje problema vodosnabdijevanja za 12 000 stanovnika Moštra, Poriječana, Čekrekčija, Gračanice i Kula Banjera.

Šta biste izdvojili kao najveći problem stanovnika Vaše općine?

Trenutno najvećim problemom stanovnika općine Visoko smatram vodosnabdijevanje, koje ćemo u narednom periodu riješiti. Pored toga evidentni su problemi u oblasti infrastrukture, ekologije - odlaganja komunalnog otpada, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. U proteklom periodu imali smo probleme vezane za sigurnost građana i imovine, što uspješno rješavamo postavljanjem video nadzora na području cijele općine.

Možete li nam reći  šta je obilježilo Vaš prethodni mandat?

Iza mene su četiri godine rada nakon kojih mogu reći da sam ostala dosljedna onome što sam građanima obećala u kampanji. Izgradili smo Kulturni centar Altindag u Prijekom, izgradili smo Ambulantu „Tika“ u Moštru i riješili problem zdravstvene zaštite za 16.000 stanovnika. Uredili smo prostore koji su godinama bili zanemareni i pretvorili ih u Trg žrtava genocida u Srebrenici i jednu od najljepših šetnica u Bosni i Hercegovini.

Uradili smo projekte za potpunu rekonstrukciju Betonskog mosta, rekonstrukciju postojećeg i izgradnju novog mosta u Čekrekčijama, projekte svih kružnih tokova, prostorno-plansku dokumentaciju cjelokupnog područja općine, počeli smo izgradnju pješačkog mosta na rijeci Bosni u naseljima Luke – Ozrakovići i obilaznice u Milima čime smo odredili razvojne pravce Visokog u budućnosti.

Mislim da je postojala generalna predrasuda, ne građana, nego nekih povlaštenih grupa, koje su bile ugrožene mojim radom, posebno kada je riječ o uređivanju stvari u javnim oblastima. Ne mogu da zaboravim problem sa kartama za školarce i studente, gdje je pogrešno protumačena moja namjera da u tu oblast uvedem red. Mene je zatekla situacija u kojoj se ne zna ko koristi kartu, a ko samo uzme potvrdu i novac. Imali smo mjesečne fakture od Centrotransa po 30 hiljada KM, a nismo znali ko koristi to pravo. Ko je stvarno imao pravo, nije ga izgubio.

Politika kao disciplina je posebna, jer tu se ne dijele mjesta po sposobnostima, po radnim navikama, po kvalitetima, već po poslušnosti, nacionalnom ključu, podobnosti...

Ono znate, treba nam jedna žena, imamo li je?! Koju ćemo? Ma daj onu što najmanje priča samo da zadovoljimo kvote. Običan narod to vidi drugačije, jer više vjeruje ženama i zna da su one upornije, te da idu do zacrtanog cilja.

Lokalni šerifi imaju problem sa predrasudama prema ženama, a ponekad je moj problem bio što nisam prisutna na nekim sijelima, druženjima na kojima se određuje sudbina građana. Smatram da se politika na nivou lokalne zajednice treba zasnivati na zajedničkom interesu , a nikako na interesu pojedinaca i političkih partija.

Ponosna sam na to što se na predstojećim izborima pojavljujem kao nezavisni kandidat i što na leđima ne nosim teret ispunjavanja želja i naredbi pojedinaca, nego želim da zajednički riješimo probleme građana općine Visoko, da zajedno nastavimo započeti proces razvoja i naravno da i dalje budem Načelnica svih građana općine Visoko bez obzira na njihovu stranačku i bilo koju drugu pripadnost.

Centralna izborna komisija BiH je na sjednici 25. augusta donijela odluku o zaključivanju i potvrđivanju Centralnog biračkog spiska za Lokalne izbore 2016. godine u Bosni i Hercegovini u koji je upisano je ukupno 3.263.906 birača.

Nakon okončanja procesa ovjere prijava političkih stranaka, nezavisnih kandidata, kandidata predstavnika nacionalnih manjina, koalicija i listi nezavisnih kandidata ukupno je ovjereno 455 političkih subjekata.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije