Pammer: Političari u BiH trebaju konačno prestati plašiti građane

Izjavio je to u intervjuu za Radiosarajevo.ba austrijski ambasador u BiH Martin Pammer, odličan poznavalac političkih prilika u našoj zemlji i diplomata koji se ne libi stvari nazvati pravim imenom.

"S jedne strane, treba da se uzme u obzir proces evaluacije odgovora i reakcija država članica – što sigurno može da potraje do u sljedeću godinu; s druge strane je jedva zamislivo, ako i dalje ne postoji konsenzus u odlučujućim pitanjima, da se neka vrsta pečata dobre kvalitete dodijeli unaprijed", rekao je Pammer.

Radiosarajevo.ba: Stječe se dojam da naši političari stalno očekuju neki bonus od EU. Vaš komentar?

"Argument, da je Bosna i Hercegovina tako “specifična” i opterećena patnjom, nakon gotovo 25 godina poslije rata i nakon enormnog obima pomoći sa svih strana, više ne vrijedi. Do nositelja odlučivanja i nositelja odgovornosti u Bosni i Hercegovini je, da svoju zemlju povedu naprijed – da provedu reforme, da prilagode izborno parvo, da provedu privatizaciju i, prije svega, da okončaju štetni izbor riječi i način govora, koji lošim raspoloženjem plaši investiture, zastrašuje stanovništvo, a mlade pokreće na iseljavanje. Ako sve to u sljedećim mjesecima bude perfektno funkcioniralo, moglo bi se razmisliti o tome, kako onda nagraditi stvarne uspjehe. Ali, nažalost, stvari ne izgledaju, kao da se kreću u tom pravcu. Niti jedna zemlja Regiona nije dobila toliko materijalne pomoći kao Bosna i Hercegovina i o njoj se i dalje misli sa velikom pažnjom i dobronamjerno – i, i dalje se puno čini, ali to jednostavno više ne može ići dalje kao do sada. Traži se više samoodgovornosti i vještine rukovođenja".

Radiosarajevo.ba: Predati su odgovori na Upitnik EU i šta sada?

"Poslije predavanja Upitnika Evropske komisije sa odgovorima iz Bosne i Hercegovine sada treba da se vrlo brzo provede reforma izbornog prava i da se osiguraju uredni izbori. Za to je potrebna kultura konsenzusa i kompromisa kod svih strana, a ne kratkoročno razmišljanje sa pozicije moći. Neuspjeh bi Bosnu i Hercegovnu daleko unazadio, i to u svakom pogledu – i na putu u Evropsku uniju. I došlo bi do značajnih dvojbi, koliko su ova zemlja i njeni građani stvarno suvereni – pri tome manje u pogledu centrifugalnih težnji i vezano za štetnu nacionalističko-etičku pseudo-religioznu retoriku svih strana, nego u pogledu zrelosti cjelokupne političke elite, ali i dijela građanstva – jer, nažalost, samo nešto više od 50% izlazi na izbore".

Radiosarajevo.ba: Moglo bi se desiti da se izbori u BiH zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda ne mogu implementirati. Kako na to gledate?

"O tome ima puno diskusija i različitih pogleda. Ja još čvrsto vjerujem u to, da će se naći rješenja. Kako su mi važni pravnici objasnili, pravno-tehnički bi itekako bilo moguće rješenje, koje uzima u obzir sve aspekte. Ima i jako puno podrške i posredovanja od strane niza kompetentnih aktera, ne na koncu, i od strane Vijeća Evrope, OSCE-a, Venecijanske komisije, EU i USA – svi, osim domaćih igrača, zapravo zajedno vuku. Ne radi se tu o pravnom “Moći”, nego o političkom “Htjeti” i o spremnosti da se surađuje u interesu višeg cilja – to je ono što se zahtijeva od svih političkih stranaka. To također nije poduhvat koji je nemoguće očekivati, da suverena zemlja sa izabranim predstavnicima naroda i suverenim stanovništvom može da riješi tako nešto. Inače, postavlja se pitanje, kako Vaša zemlja i druge zemlje u Regionu sa načelnim postavkama problema, treba da funkcioniraju u Uniji kao punopravne članice. Evropska unija i sama ima velika pitanja za rješavanje i razumno je da ne može dozvoliti, da uvozi problem. To bi bilo lakoumno, i mišljenje, da bi se trebalo jednostavno primiti bez ispunjavanja pretpostavki je višestruko neodgovorno. Ukoliko, dakle, političke elite u Regiji žele da ispune želju svog stanovništva za pripadanjem Evropskoj uniji, a time i da im omoguće vrijednosti i rast blagostanja, odnosno da zaustave iseljavanje, onda moraju da djeluju na odgovarajući način. U Bosni i Hercegovini, upravo, da sada reformiraju izborno pravo".

Radiosarajevo.ba: Kako vidite natjecanje u retorici podjela? Gospodin Dodik, sudeći prema javnim istupima, je odnedavno dobio konkurenciju u gospodinu Čoviću.

"Poznata retorika, koja kodirano ili otvoreno operira strahovima i ovisnostima, treba jasno da se otkloni. Prilično je lako u jednoj zemlji sa prošlošću i strukturom kakva je u slučaju Bosne i Hercegovine, skriveno ili poluotvoreno propagirati neprijateljske slike. Čak i ako postoji pitanje demografskih kretanja i tendencije ka novom nacionalizmu i ograničavanju, što određene grupe koriste za svoje težnje za moć, što se može posmatrati globalno, u Evropi, ali upravo i u Bosni i Hercegovini, ipak instrumentaliziranje osjećaja identiteta jedva da može biti produktivno. Od toga treba razlikovati sudske odluke i opravdane želje, otprilike – u sadašnjem sistemu logično – legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda u državnom predsjedništvu. Ali, isto tako, pravo svih na aktivno i pasivno biračko pravo u cijeloj zemlji. Jasno je, također, da manje grupe, u slučaju rastuće moći većih grupa, žele da se bolje organiziraju, kako bi zastupali svoje interese. U postojeći sistem ugrađene su različite predstave, koje su djelimično proturječne. Tu se radi o prihvatljivom, konsenzusom postignutom balansu između prava većine i prava manjine, o individualnim i kolektivnim pravima i o sjedinjivom oblikovanju često suprotstavljenih koncepata državljana-građana i nacionalnosti u etno-jezičnom smislu. To jeste kompleksno, ali je moguće postići.

Radiosarajevo.ba: Da, ali onda se javljaju tvrdnje o dominaciji jednih nad drugima.

"Niko ne bi trebao da dominira i svi bi trebalo da se mogu i trebaju izjasniti za državu Bosnu i Hercegovinu. Ova država, međutim, riječima i slovom, djelima i načinom mišljenja mora da bude sekularna. U vezi sa time ja ponekad imam svoje dvojbe – i ne samo ja, zbog čega postoje strahovi. Religija i pripadnost se prečesto i subkutano postavljaju kulturološki borbeno. S druge strane, treba jasno ustvrditi, koje su snage započele posljednji rat i ko se nije htio pridružiti odluci većine na referendumu, prilikom kojeg su se i srpski sugrađani izjasnili za nezavisnost".

Radiosarajevo.ba: Ministrica vanjskih poslova Austrije gospođa Kneissl nedavno je posjetila BiH. Ova posjeta je uslijedila veoma brzo nakon njenog imenovanja na ovu funkciju. Kako na to gledate?

"Prva posjeta Regionu nove Ministrice vanjskih poslova potpuno svjesno ju je vodila u Bosnu i Hercegovinu. Na temelju mnogostruke povezanosti i naročito bliskih bilateralnih odnosa, od historije do privrede, a prije svega, obzirom na 2018. godinu kao ključnu godinu za Vašu zemlju i obzirom na mnoge kompleksne izazove s njom u vezi. Proces pristupanja će se, i mora se, voditi naprijed. To je od naročitog interesa. i postoje jasni uspjesi i koraci naprijed.

Za Austriju, u svakom slučaju, Zapadni Balkan, odnosno Jugoistočna Evropa ostaju težište vanjske politike, a pri tome, prije svega, održavanje reformskog i integracijskog procesa. Pozicije se nisu promijenile, nasuprot, na dnevnom redu je više angažmana".

Radiosarajevo.ba: Austrija će nakon Bugarske preuzeti predsjedavanje EU. Jesu li to dobre vijesti za BiH na njenom europskom putu?

"Okolnost, da Bugarska, Austrija i Rumunija jedna za drugom obnašaju predsjedavanje Evropskom unijom predstavlja veliku šansu. To će ovu Regiju i temu proširenja i reformi držati visoko na agenda. To je deklarisani cilj austrijskog predsjedavanja, da se za Jugoistočnu Evropu, odnosno za Zapadni Balkan ostvare opipljivi koraci naprijed i da se partneri pridobiju za to. U idealnom slučaju to znači korak naprijed za svaku zemlju, dakle započinjanje pregovora o pristupu sa Makedonijom i rješavanje pitanja imena, kao i, isto tako započinjanje pregovora sa Albanijom poslije ispunjavanja definiranih parametara. Isto tako, supstancijalni koraci naprijed za Crnu Goru i Srbiju, to znači obrada daljih poglavlja u vezi sa prisupanjem, odnosno, za Kosovo, vizna liberalizacija i dalji rad na evropskoj agendi. U slučaju Bosne i Hercegovine puno ovisi, kao što je ranije naznačeno, od sljedećih mjeseci i izbora. Upitnik sa odgovorima je predat, sada sve ovisi od toga, koliko dobro nositelji odgovornosti mogu da pozitivnim vijestima proizvedu kretanje u pravom smjeru – to, uostalom, vrijedi za sve države Regiona, koje – i na višoj i najvišoj razini - imaju jednaku postavku problema, otprilike u oblastima funkcioniranja pravne države, odnosno vladavine prava, funkcioniranja pravosuđa, efektivnije i učinkovitije borbe protiv korupcije sa vidljivim rezultatima. U svakom slučaju, Austrija - čija je privreda, kao što je poznato, važan investitor u Regionu - će i dalje biti intenzivno posvećena Jugoistočnoj Evropi i Bosni i Hercegovini. Postoji i namjera, da Ministrica eventualno još jednom, u toku ove godine, dođe u Sarajevo".