Preda: Bh. političari zbunjuju EU, bit će dramatično ako ne naprave napredak

Izjavio je to u intervju za Radiosarajevo.ba izvjestilac Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda. On je dodao da je formalno usvajanje odgovora na Vijeću ministara BiH dugo očekivan pozitivan korak, ali vlasti moraju ostati uključene u proces Upitnika i izbjeći dalja odlaganja u ovom procesu.

"Onda, naravno, svi žele da da nastavi sa implementacijom Agende reformi. Vlasti bi zato trebalo da ostaju usredsređene na nastavak reformi sadržanih u njemu i ne da odole iskušenju da ih od toga odvrate izbori. Posebno u skladu sa novom strategijom EU, borba protiv korupcije, vladavine prava i osnovnih sloboda bit će još izraženija nego ranije. Mislim da će ozbiljni napori i opipljivi napredak u ovim oblastima biti veoma važni ako BiH zaista želi da dobije status države kandidata i uvjeri države članice da je to opravdano", kazao je Preda.

Radiosarajevo.ba: Šta je sada uopće moguće postići za BiH, budući da je izborna godina, a političari uveliko pokazuju šta to za njih znači?

"Moram reći da sam priličan pesimista o tome šta se može ostvariti ove godine u smislu stvarnih reformi. Izborna kampanja započela je već od marta prošle godine i već je imala štetne efekte, kako u smislu usporavanja reformi tako i zbog pogoršanja opće političke atmosfere. Sigurno se nadam da se reforme vezane za EU neće zaustaviti. Posebno sada, sa novom Strategijom EU za proširenje, snažna je odgovornost za vlasti zemalja koje žele da se pridruže, da bi nastavile sa mnogo potrebnijimm reformama. Sada, kada se ponovo potvrđuje činjenica da se vrata EU otvaraju za zapadni Balkan, bilo bi dramatično ako vlasti BiH propuste ovu priliku".

Radiosarajevo.ba: Pitanje promjene Izbornog zakona postalo je sredstvo za ucjenjivanje i prijetnju u političkom dijalogu BiH. Kako vidite razvoj i neprestane propuste na ovom polju?

"Da, zaista, tema Izbornog zakona, koja je toliko važna za svaku zemlju, postala je izvor eskalacije političkih tenzija u BiH dok su izbori sve bliži. Pa ipak, od 2016. godine, rekao sam svojim prijateljima u BiH da ja pažljivo pratim mišljenje Venecijanske komisije, izraženo u mnogim zemljama, da svaka promjena izbornog zakonodavstva mora da se održi najmanje godinu dana prije izbora.

Izmjene Izbornog zakona moraju se vršiti konsenzusom između svih političkih aktera. Iskreno traganje za kompromisom bi trebalo da bude norma, umjesto da bi ostvarivala kratkoročne političke dobiti. Uvjeren sam da nije nemoguće pronaći rješenje, pod uslovom da postoji politička volja.

I to iskreno traganje za kompromisom o kojem sam govorio počinje sa slušanjem onoga što drugi imaju da kažu, shvatajući njihovu zabrinutost, a ne samo insistiranje na jednoj poziciji bez buđenja. Nadam se da svi politički akteri shvataju da je ovo pravi test demokratskog kapaciteta vaše zemlje".

 Radiosarajevo.ba: Izjava predsjednika HDZ-a i člana Predsjedništva Dragana Čovića o BiH kao unitarnoj a takođe i islamskoj državi veoma je kritzirana u političkoj javnosti. Kakav je vaš komentar?

"Vidio sam izjavu i reakcije na njega. Rekao bih da ova izjava nije naročito korisna, kao što je to slučaj u političkoj situaciji u vašoj zemlji u ovom trenutku. Umjesto toga potrebno je smirivati tenzije. Zatim, nisam siguran zašto bi koncept građanske države, koji je određeni način da se shvati pojam državnosti i demokratskih prava koja su s tim vezana, automatski značio unitarnu državu?

Kao napomenu, moram reći da je rasprava koja počinje u svojoj zemlji o prirodi države vrlo ozbiljno pitanje. Ponekad me zbunjuje ton rasprave u BiH koji u vezi s konceptom građanske države, budući da su demokratska prava građana koji su potencirana dio političke kulture svih europskih zemalja. Svi političari sigurno moraju shvatiti da će prije ili kasnije morati doći do ozbiljnih razgovora o ovome iako je jasno da političke okolnosti još nisu zrele za to.

Konačno, podsjećam na jedan od nalaza istraživanja koja su se prošle godine sprovela u BiH, od Međunarodnog republičkog institute koji je utvrdio da su Bosanci, bez obzira kojoj grupi pripadali, bili ujedinjeni u odbijanju islamske države. Mislim da je prosperitetna, multietnička i europska zemlja želja većine ljudi u BiH, a to je i naša želja.

Radiosarajevo.ba: Postoje različita mišljenja o Strategiji EU u smislu datuma koji je dat za zemlje Zapadnog Balkana? Kakav je vaš komentar i šta je istina u informaciji da je svaka zemlja dobila neki datum ali da je to na kraju izbrisano?

"Lično sam malo razočaran što nova strategija za proširenje ne spominje datume za zemlje u regionu. Za mene bi ovako izgledala vjerodostojna perspektiva za proširenje. Osiguranje datuma za sve zemlje u regionu, a ne samo za dvije, a to bi zaista dalo osećaj perspektive za sve zemlje.

Kao što sam rekao tokom rasprave koju smo imali u Europskom parlamentu neposredno nakon pokretanja nove Strategije, u zemljama Zapadnog Balkana postoji čitava generacija ljudi koji znaju šta je čekanje na pristupanje EU. Koliko se oni sjećaju, njihova zemlja je bila zajednička. I mnogi od njih, posebno mladi ljudi, kako se i to dešava u BiH, napuštaju svoju zemlju u velikom broju, a usljed nedostatka perspektive.

Što se tiče navodnog brisanja datuma, mediji, koji su, razumljivo, zainteresirani za Strategiju, objavili su nekoliko takozvanih "propuštenih verzija" koje su sadržavale neke indikativne datume. Problem je što, koliko sam shvatio, oni nisu bili aktuelni nacrti dokumenta Europske komisije, već doprinos nekih zainteresovanih strana u internoj institucionalnoj raspravi. Zbog toga nikad nije dobro komentirati i stvoriti očekivanja prije nego što se ostvari uvid u dokument".