Alarmantni podaci iz dijela BiH: Građani dižu mikrokredite da bi kupili hranu i platili račune

Građani bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska sve se više zadužuju kod mikrokreditnih organizacija, a ukupna vrijednost njihovih obveza na kraju prvog polugodišta premašila je 823 miliona konvertibilnih maraka. Uprkos visokim kamatnim stopama, ovaj oblik zaduživanja bilježi rast, dok stručnjaci upozoravaju da građani sve češće posuđuju novac kako bi podmirili osnovne životne troškove.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaduženost građana kod mikrokreditnih organizacija povećana je za osam posto u odnosu na kraj prošle godine. Na kraju prvog polugodišta iznosila je 823 miliona KM, a prosječne efektivne kamatne stope bile su oko 43 posto.

Razlozi zbog kojih građani posežu za mikrokreditima različiti su, ali među njima sve češće prevladavaju troškovi hrane, ogrjeva, režija i drugih osnovnih potreba, javlja BHRT.

Trending

Britanski adut za OHR i kraj Dodikovog lobiranja? Washington mijenja kurs na Balkanu

U anketi građani upozoravaju na sve teže uvjete života i činjenicu da se mnogi zadužuju kako bi premostili svakodnevne financijske probleme.

"To govori da je nemoguće živjeti, jednostavno nemoguće. Ja nemam tu potrebu, ali razumijem druge. Ljudi uzimaju kredite čak i da bi otišli na odmor, koji možda nije neophodan kada nemaš novca", kaže jedan od anketiranih građana.

Drugi sugovornik ističe da se mnogi zadužuju zbog najosnovnijih potreba.

"To je stvarno žalosno, što se događa u BiH. To je katastrofa. Već se 80 posto ljudi zadužuje zato što nema ogrjeva, hrane i novca za djecu", kaže građanin.

24.10.26. 15:48

Čuveni investitor poslao poruku mladima: "Za stan potrošite upola manje nego što možete"

Mikrokrediti su nekima potrebni i za pokretanje vlastitog posla, posebno kada nemaju pristup povoljnijim izvorima financiranja. Jedan od anketiranih navodi kako se i sam morao zadužiti kod mikrokreditne organizacije jer nije mogao dobiti povoljniji kredit.

"Imao sam priliku zaduživati se za osnovne stvari, kada sam pokretao svoj mali biznis. Država nam nije omogućila neke povoljnije kamate da se zadužimo, pa sam se morao zadužiti kod mikrokreditne organizacije. Kamate su bile veoma visoke", ispričao je.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da građani mikrokreditima često rješavaju probleme koje ne mogu odgoditi, poput neplaćenih režija i troškova života. Iako je riječ o skupom obliku zaduživanja, brzina dobivanja novca mnogima je presudna.

"Troškovi su veliki, pogotovo prehrane i komunalija. Kada dođete u situaciju da niste platili struju i da vam je žele isključiti zato što imate dug od 1500 KM, jedino rješenje je da odete u mikrokreditnu organizaciju. Ne postoji drugi način. Kada biste išli u banku, to bi bila procedura, a ovdje je brzo i jednostavno. Skupo je, ali rješava problem u kratkom roku", objašnjava Pavlović.

Dodatni problem predstavlja rast iznosa kredita čija otplata kasni. Prema podacima Agencije za bankarstvo, taj iznos povećan je u prvih šest mjeseci za četiri miliona KM, odnosno 28 posto u odnosu na kraj prošle godine.

U Udruženju potrošača Zvono upozoravaju da se građani nerijetko zadužuju kako bi otplatili prethodne kredite, čime ulaze u začarani krug iz kojeg se teško izlazi.

Jovan Vasilić iz ovog udruženja ističe da visoke kamate dodatno otežavaju vraćanje pozajmljenog novca.

"Ove trenutne kamate veoma su visoke i u određenim slučajevima vrlo ih je teško vratiti. Onda se najčešće događa da potrošači podignu drugi kredit kako bi mogli zatvoriti prvi, a to je ulazak u dužničko ropstvo", upozorava Vasilic za BHRT.

Dok građani sve teže podmiruju svoje obveze, mikrokreditne organizacije bilježe rast prihoda. U prvih šest mjeseci ove godine ove financijske organizacije u Republici Srpskoj ostvarile su 27,7 miliona KM neto dobiti, što je 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci tako pokazuju istovremeni rast zaduženosti građana, kašnjenja u otplati kredita i dobiti mikrokreditnih organizacija. Posebno zabrinjava činjenica da se dio stanovništva zadužuje kako bi finansirao osnovne životne potrebe, dok visoke kamate povećavaju rizik od daljnjeg gomilanja dugova.