Bosna i Hercegovina - sigurna zemlja?

Bosna i Hercegovina će ubuduće u Njemačkoj biti klasificirana kao sigurna zemlja porijekla, piše Deutsche Welle. To znači da će tražioci azila biti (uglavnom) odbijani po ubrzanom postupku. Kritičari upozoravaju na moguće posljedice.

Za građane Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije ubuduće će dobivanje azila u Njemačkoj biti nešto između Sizifovog posla i nemoguće misije. U birokratskom rječniku će ove države biti pridružene grupi sigurnih zemalja porijekla. Od kada bh. građanima ne treba viza za šengenski prostor, u Njemačkoj je na hiljade njih tražilo azilantski status, a tek je nekolicina uspjela dokazati da je u ugrožena u BiH. Procent odbijenih će svakako i dalje ostati ogroman, samo što sada ovdašnji organi mogu odlučivati u ubrzanom postupku, a dokazivanje razloga za dobivanje azila postat će još teže.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer nada se da će prijedlog koji je on formalno pripremio doprinijeti da Njemačka „postane manje atraktivna za ljude koji podnose zahtjev za azilom iz razloga koji nemaju veze s pravom na azil. "Ovim želimo smanjiti broj tražilaca azila iz ovih zemalja“, rekao je jasno De Mezijer. On se osvrnuo i na praksu u Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Belgiji, koje su davno prešle na ubrzane postupke.

Rome niko ne progoni?

Zvanični Berlin obrazlaže ovaj zakon tvrdnjom da u Bosni i Hercegovini, ali i u druge dvije zemlje ljudi nisu izloženi sistematskom progonu, mučenju, nasilju niti da s građanima postupaju neljudski i ponižavajuće. Jasno je da se tu prije svega misli na Rome, koji čine ogromnu većinu potražilaca azila. Oni jesu doduše zapostavljeni i nemaju baš jednake šanse, ali nisu progonjeni, kažu predlagači zakona. Samo prošle godine je iz tri balkanske zemlje oko 20.000 ljudi tražilo azil u Nemačkoj, što je petina svih zahtjeva. Srbija je čak u mjesečnim izvještajima povremeno imala više tražilaca azila od Sirije i Afganistana.

Ubacivanjem neke zemlje u grupu sigurnih sprječava se ono što Nijemci zovu socijalnim turizmom, a Ivica Dačić zanimanjem lažnih azilanata. Naime, do sada su postupci često trajali duže od šest mjeseci, ponekad i više godina. Za to vrijeme, tražilac azila u Njemačkoj ima smještaj i ostale potrepštine. Sada će, nakon (negativne) odluke nadležnih, rok za žalbu biti svega sedam dana, što ne odlaže izbacivanje iz zemlje. Tu jedino pomaže intervencija suda – kao kada je prije neki dan Upravni sud u Stuttgartu preinačio prvobitnu odluku Kancelarije za izbjeglice. Tako su dvojica Roma iz Srbije dobila izbjeglički status jer, prema viđenju njemačkog suda, njih u Srbiji mogu čekati krivični postupci zbog potražnje azila. To je, ocijenio je sud, veoma nalik progonu.

Nema sigurnih zemalja

Organizacije za pomoć izbjeglicama već dugo upozoravaju da je opasno paušalno kategorizirati države kao sigurne. To onda vodi i manje-više paušalnom odbijanju svih zahtjeva, smatraju u organizaciji Pro Azil. „Brojni međunarodni izvještaji opisuju stanje ljudskih prava u ove tri države kao zabrinjavajuće“, kaže Ginter Burkhart, direktor Pro Azila. „Tamo postoje teške povrede ljudskih prava, korupcija, napadi na slobodu medija i nefunkcionalno pravosuđe. Nasilje nad ženama i napadi na homoseksualce nisu rijetkost“, nabraja on. Njegova organizacija ističe da greška prilikom odlučivanja o izbjegličkom statusu može imati tragične posljedice jer se u tom slučaju tražilac azila prisilno vraća u zemlju porijekla gdje mu možda prijeti odmazda.

Protivnici ovakve odluke podsjećaju da je i sada 90 posto zahtjeva iz Srbije, BiH i Makedonije obrađivano (i uglavnom odbijano) po ubrzanom postupku, što teško ostavlja vremena da se svaki slučaj detaljno provjeri. Očekivano, prijedlogu zakona se protivi parlamentarna opozicija, u kojoj su samo Ljevica i Zeleni. „Nijedna zemlja porijekla ne postaje zaista sigurna tako što je Njemačka vlada proglasi sigurnom“, rekla je ljevičarka Ula Jelpke. To što se gro zahtjeva za azil odbija ne znači da pojedini tražioci azila nisu ugroženi. Jelpke traži da se diskriminacija Roma (čak iako nema otvorenog progona) u ove tri zemlje konačno prizna kao legitiman osnov za dobivanje izbjegličkog statusa.

Bez obzira na kritike opozicije, nema nikakve sumnje da će prijedlog zakona biti i usvojen, s obzirom da su se o tome davno dogovorili koalicioni partneri – demohrišćani i socijaldemokrate, piše Deutsche Welle .