'BiH jedina u regiji odbija da prihvati metodologiju EU'

Evropska komisija žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima sa Bosnom i Hercegovinom o bilateralnom trgovinskom režimu nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

U aktuelnim pregovorima o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH (SSP) i Privremenog sporazuma u svjetlu pristupanja Hrvatske EU, BiH i dalje odbija da prihvati metodologiju Evropske unije. Ova metodologija podrazumijeva čisto tehničko prilagođavanje bilateralne trgovine EU sa BiH sa ciljem da se uzme u obzir i tradicionalna trgovina zemlje sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e.

Metodologiju EU prihvatile su sve zemlje koje su podnijele zahtjev za članstvo u EU. Sve zemlje Zapadnog Balkana prihvatile su ovu metodologiju – osim Bosne i Hercegovine. BiH, umjesto toga, zahtijeva detaljan pregled postojećih trgovinskih ustupaka smatrajući, između ostalog, da je zemlja pretrpjela štetu od prostora slobodne trgovine na osnovu CEFTA-e.

„Ova metodologija podrazumijeva da se trgovinski ustupci koji se primjenjuju na EU sa 27 država članica koriguju prema trgovinskim tokovima BiH i Hrvatske da bi se uzela u obzir situacija proširene EU - 28. Ako je, na primjer, za dati proizvod na osnovu SSP-a / Privremenog sporazuma kvota iznosila 1000 tona, na koje se ne plaćaju nikakve carinske dažbine, i ako je obim tradicionalne trgovine BiH sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod nakon tehničkog prilagođavanja iznosila bi 1100 tona za EU-28, ponovo bez carinskih dažbina“, saopćeno je iz Evropske komisije.

Ovo pokazuje da je prilagođavanje čisto matematičke prirode sa ciljem da se održe trgovinski uslovi. Fundamentalne promjene ustupaka i dažbina narušile bi regionalna tržišta, koja su tokom proteklih godina rasla. Negativno bi se odrazile na postojeću bilateralnu trgovinu Bosne i Hercegovina sa EU. Trgovinski partneri računaju na pouzdane trgovinske uslove.

Sadašnji stav BiH radi zaštite domaćeg tržišta odgodiće uspostavljanje zajedničke zone slobodne trgovine sa EU koju čini 28 država članica. Potrošači u Bosni i Hercegovini moraće skuplje plaćati proizvode koji se tradicionalno uvoze iz Hrvatske.

„Od potpisivanja SSP-a i Privremenog sporazuma 2008, trgovina između EU i BiH odvija se na osnovu asimetrične trgovinske liberalizacije, koja u velikoj mjeri ide u prilog Bosni i Hercegovini. Već od samog početka, zemlja je vidjela korist od gotovo potpuno slobodnog pristupa tržištu EU, dok su se trgovinski ustupci na proizvode evropskog porijekla primjenjivali tek progresivno, a carina se još uvijek obračunava na određene proizvode“.

„U stvari, BiH može slobodno da izvozi u EU sve kategorije proizvoda. Jedino šećer, vino, riba i teletina podliježu određenim kvotama iznad kojih Bosna i Hercegovina mora da plati dažbine za izvoz u EU.“

Pošto do sada nije postignut dogovor o prilagođavanju SSP-a, Bosna i Hercegovina sada nameće znatne dažbine na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, naročito mlijeka i određenih vrsta mesa i mesnih proizvoda, koji su bili u potpunosti liberalizovani do 1. jula 2013.

Evropska komisija žali zbog sadašnjeg stava BiH, koji nije u skladu sa duhom bilateralne slobodne trgovine kako je to uređeno SSP-om i Privremenim sporazumom. Efektivno uspostavljanje bilateralne slobodne trgovine je jedan od kamena temeljaca kretanja ka članstvu u EU. Sadašnji stav predstavlja korak unazad.

Komisija konstatuje izjavu koju je nedavno dao šef pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine, gospodin Dragiša Mekić, koji je tražio reciprocitet u ovim pregovorima. Komisija bi prihvatila načelo reciprociteta koje bi nalagalo da zemlja dâ EU isti nivo ustupaka koji EU danas daje Bosni i Hercegovini za sve proizvode navedene u bilateralnom sporazumu. Međutim, uzimajući u obzir krhku privredu Bosne i Hercegovine, Komisija nikada nije tražila – naročito ne u aktuelnim pregovorima – da zemlja odmah postigne simetričnu i punu trgovinsku liberalizaciju.