Beč: Završena međunarodna konferencija o ustavnim promjenama u BiH
Radiosarajevo.ba
U Beču je 16. i 17. aprila održana međunarodna konferencija pod nazivom "Demokratija u multietničkom društvu: Iskustva i izazovi u BiH - Implikacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH i perspektive za ustavne reforme u BiH".
Na konferenciji su usvojene preporuke, koje odražavaju rezultat diskusija između stručnjaka i učesnika iz Beča, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Liježa, Salcburga i Trenta na konferencijama o ustavnim reformama u BiH, održanim u Sarajevu 10. decembra 2009. i u Beču 16. aprila 2010.
Ocijenjeno je da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci uočila ograničenja i nedostatke dejtonskog Ustava BiH te da izražava potrebu za daljnjim promjenama ustavnog sistema.
Provedba presude zahtijeva minimalno promjenu sadašnjeg izbornog sistema, a naglašena je i nužnost ustavne reforme, koja bi trebalo da označi početak procesa suštinskih ustavnih reformi iznutra.
Postoji širok spektar opcija za provedbu presude, ističe se.
Detaljna mišljenja Venecijanske komisije pružaju smjernice u izboru održivog rješenja. Međutim, sve eventualne opcije će morati biti utemeljene na razdvajanju teritorijalne i etničke zastupljenosti, tj. odvajanju interesa izraženih kroz teritorijalne jedinice od onih kojima se garantiraju kolektivna prava i identiteti. Pored toga, trenutna dominacija etničke i kolektivne zastupljenosti mora biti uravnotežena s garancijom individualnih prava građana, kako to presuda potcrtava u odnosu na "ostale", ali i zato što je to također važno za pripadnike konstitutivnih naroda koji su diskriminirani na temelju prebivališta.
Ovakva reforma trebala bi biti popraćana klauzulom koja bi integraciju BiH u Evropsku uniju deklarirala kao najviši državni cilj prihvaćen od svih.
Naglašeno je da se ustavna reforma mora odvijati u institucijama i kroz procedure za ustavne amandmane.
Međutim, kao proces otvoren za promjene, također se mora uključiti civilno društvo da bi se garantovala informiranost i učešće građana i time osigurao temelj održivosti.
Evropska unija, Vijeće Evrope i drugi akteri međunarodne zajednice moraju podržati ovaj proces dajući jasne i precizne smjernice za reformu.
Konferenciju su organizirali Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravni fakultet Univerziteta u Beču, uz sponzorstvo Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije, Ambasade BiH u Beču, Zaklade "Živjeti zajedno u novoj Evropi", Renner Instituta, Centra za evropske integracione strategije, Instituta za region Dunava i centralne Evrope.
Na konferenciji su učestvovali dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr. Mirko Pejanović, prof. emeritus Ćazim Sadiković, prof. emeritus Omer Ibrahimagić, doc. dr. Goran Marković, doc. dr. Dino Abazović, prof. dr. Niko Ikić, dr. Vedran Đihić, prof. dr. Senadin Lavić i mr. Đorđe Čekrlija, uz dekana Pravnog fakulteta u Beču prof. dr. Heinza Mayera, direktora u MVP-u Republike Austrije dr. Michaela Weningera, profesora Stefana Hammera, supstitucijskog člana Venecijanske komisije prof. Jena Claude Scholsema, doc. dr. Jensa Woelka s Univerziteta Trento itd.
Konferenciji su prisustvovali i ambasador BiH u Republici Austriji Haris Hrle i ministar savjetnik Neven Kulenović te predstavnici diplomatskog kora u Austriji, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.
fena
Na konferenciji su usvojene preporuke, koje odražavaju rezultat diskusija između stručnjaka i učesnika iz Beča, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Liježa, Salcburga i Trenta na konferencijama o ustavnim reformama u BiH, održanim u Sarajevu 10. decembra 2009. i u Beču 16. aprila 2010.
Ocijenjeno je da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci uočila ograničenja i nedostatke dejtonskog Ustava BiH te da izražava potrebu za daljnjim promjenama ustavnog sistema.
Provedba presude zahtijeva minimalno promjenu sadašnjeg izbornog sistema, a naglašena je i nužnost ustavne reforme, koja bi trebalo da označi početak procesa suštinskih ustavnih reformi iznutra.
Postoji širok spektar opcija za provedbu presude, ističe se.
Detaljna mišljenja Venecijanske komisije pružaju smjernice u izboru održivog rješenja. Međutim, sve eventualne opcije će morati biti utemeljene na razdvajanju teritorijalne i etničke zastupljenosti, tj. odvajanju interesa izraženih kroz teritorijalne jedinice od onih kojima se garantiraju kolektivna prava i identiteti. Pored toga, trenutna dominacija etničke i kolektivne zastupljenosti mora biti uravnotežena s garancijom individualnih prava građana, kako to presuda potcrtava u odnosu na "ostale", ali i zato što je to također važno za pripadnike konstitutivnih naroda koji su diskriminirani na temelju prebivališta.
Ovakva reforma trebala bi biti popraćana klauzulom koja bi integraciju BiH u Evropsku uniju deklarirala kao najviši državni cilj prihvaćen od svih.
Naglašeno je da se ustavna reforma mora odvijati u institucijama i kroz procedure za ustavne amandmane.
Međutim, kao proces otvoren za promjene, također se mora uključiti civilno društvo da bi se garantovala informiranost i učešće građana i time osigurao temelj održivosti.
Evropska unija, Vijeće Evrope i drugi akteri međunarodne zajednice moraju podržati ovaj proces dajući jasne i precizne smjernice za reformu.
Konferenciju su organizirali Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravni fakultet Univerziteta u Beču, uz sponzorstvo Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije, Ambasade BiH u Beču, Zaklade "Živjeti zajedno u novoj Evropi", Renner Instituta, Centra za evropske integracione strategije, Instituta za region Dunava i centralne Evrope.
Na konferenciji su učestvovali dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr. Mirko Pejanović, prof. emeritus Ćazim Sadiković, prof. emeritus Omer Ibrahimagić, doc. dr. Goran Marković, doc. dr. Dino Abazović, prof. dr. Niko Ikić, dr. Vedran Đihić, prof. dr. Senadin Lavić i mr. Đorđe Čekrlija, uz dekana Pravnog fakulteta u Beču prof. dr. Heinza Mayera, direktora u MVP-u Republike Austrije dr. Michaela Weningera, profesora Stefana Hammera, supstitucijskog člana Venecijanske komisije prof. Jena Claude Scholsema, doc. dr. Jensa Woelka s Univerziteta Trento itd.
Konferenciji su prisustvovali i ambasador BiH u Republici Austriji Haris Hrle i ministar savjetnik Neven Kulenović te predstavnici diplomatskog kora u Austriji, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
