Analitičari o mogućem referendumu u RS-u

Analitičari u BiH smatraju da je Odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH direktni udar na državu, te da je intervencija Međunarodne zajednice po ovom pitanju neophodna, prenosi Justice report.

Međutim, predstavnici Međunarodne zajednice nemaju konkretan odgovor šta će poduzeti osim što osuđuju odluku Narodne skupštine RS-a.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava u BiH odluku o raspisivanju referenduma “smatra antidejtonskom”, te kaže da jedino Međunarodna zajednica može poduzeti mjere da zaustavi ovo protuustavno djelovanje.

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, u izjavi za Balkan Insight je kazala da domaći političari nemaju moć da zaustave odluku o referendumu, te da je ovo početak udara na sve institucije sa državnim prefiksom.

“Odluka o referendumu je jasan signal Međunarodnoj zajednici koja na ovaj potez mora da odgovori i zaustavi ovakav proces”, kazala je Kreso.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, smatra da budućnost ove države nije u raspisivanju referenduma, nego u očuvanju zajedničke države, podsjećajući da referendumi od prije dvije decenije nisu ništa dobro donijeli nikome u zemlji.

Predstavnici žrtava koji žive na području RS-a smatraju da ukoliko Međunarodna zajednica nešto ne poduzme u vezi odluke o referendumu, njihov život će biti ugrožen i izražavaju bojazan da ponovno dolazi 1992. godina.

Narodna skupština RS-a je 13. aprila ove godine izglasala odluku o raspisivanju referenduma na kojem građani ovog entiteta treba da se izjasne da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Donošenje ove odluke predložio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, obraćajući se zastupnicima sa zaključkom da nije namjera da se štite počinioci ratnih zločina, već da se obezbjedi neselektivna pravda.

“Ovdje nema ništa osim odbrane legitimnih, ustavnih, zakonitih i dejtonskih pozicija RS-a. Očekujemo da svaki počinilac ratnog zločina bude proganjan od sudova pravde sve dok je biološki živ. Za RS nema razlike u počiniocima zločina jer su oni zločinci i treba da im se sudi”, kazao je Dodik.

U BiH je, smatra Dodik, problem to što je pristup suđenjima selektivan i kaže da je uvjeren da je formiranje Suda i Tužilaštva BiH bilo motivisano selektivnim pristupom i unaprijed traženim potrebama da se da odgovor na već postavljene tvrdnje.

Kao potvrdu svog stava, Dodik je naveo da je Sud BiH do 2010. godine Srbima izrekao ukupno 1.067 godina zatvora, Hrvatima 137 godina, a Bošnjacima 124 godine.

Trnka je u izjavi za Balkan Insight kazao da su odluke o osnivanju Suda i Tužilaštva BiH ratificirane u državnom parlamentu uz podršku iz RS-a i ona se samo može mijenjati u toj instituciji, a nikako u Narodnoj skupštini RS-a.

“Ako bi, hipotetički rečeno, došlo do otpuštanja sudija i tužilaca iz RS-a, posljedice bi mogle biti nesagledive i katastrofalne”, kazao je Trnka, istaknuvši da ga u ovom trenutku najviše brine nedostatak adekvatnog odgovora Međunarodne zajednice.

Osim izražavanja ozbiljne zabrinutosti povodom odluke Skupštine RS-a, predstavnici Međunarodne zajednice su najavili praćenje daljnje situacije. Izuzev izjave Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, u kojoj osuđuje ovu odluku Narodne skupštine, konkretnih mjera nije bilo.

Ovakve poteze Međunarodne zajednice kritikovala je i Medžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

Za Balkan Insight Kreso je kazala da je odluka Skupštine RS-a jasan signal međunarodnoj zajednici koja na ovaj potez mora da odgovori i zaustavi ovakav proces.

“Domaći političari nemaju moć da zaustave odluku o referendumu. Ukoliko Međunarodna zajednica ne preduzme neke korake, ovo će biti početak udara na sve institucije sa državnim prefiksom, koje će u narednom periodu biti uništene”, ocijenila je Kreso, dodavši da su iz RS-a kritike na rad Suda postojale od njegovog samog osnivanja, odnosno od 2003. godine.  

Izetbegović smatra da nije dobro počinjati nikakve referendume u BiH i ističe da se narod ne može nahraniti takvim pričama o ugroženosti – o tome da su drugi krivi, da je Međunarodna zajednica kriva i da je visoki predstavnik kriv.

“Slušamo mi tu priču već 20 godina i vidimo da nikad nije dovela do dobra. A ja pozivam da se ostavimo toga, da se okrenemo ekonomiji, da konačno ovaj nesretni narod pomognemo da stane na noge”, poručio je Izetbegović, komentarišući odluku Skupštine RS-a o referendumu.  

Prilikom glasanja za odluku o referendumu u RS-u predstavnici Partije demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića i Demokratske partije (DP) Dragana Čavića bili su suzdržani.  

I dok Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS-a, smatra da su predstavnici PDP-a i DP-a, ne glasajući za odluku o referendumu, “izdali logoraše i srpski narod zbog poltronizma prema međunarodnoj zajednici i OHR-u”, predstavnici Udruženja žrtava “Izvor” iz Prijedora smatraju da još jedino Međunarodna zajednica može promijeniti odluku o referendumu.

“Sve ono što nas je oblikovalo kao državu nakon rata, sada je na udaru. Ipak, mislim da to ne može da se desi, odnosno da Međunarodna zajednica ovo neće dozvoliti. U suprotnom, svim povratnicima u RS život će ponovo biti ugrožen. Ne znam, ali kao da ponovo dolazi 1992.”, zaključio je Edin Ramulić, predstavnik Udruženja “Izvor” iz Prijedora.

Ukoliko Međunarodna zajednica ne poduzme ništa i referendum se održi, Dodik nije htio reći šta će biti poslije referenduma ali tvrdi da ima plan.

“Ono što se zna jeste da je referendum snažna politička podloga za mnoga ponašanja”, kazao je Dodik.