Historija / Olimpijske igre: Znate li kako je sve počelo i ko je kreirao olimpijsku baklju

08. 02. 2017. u 09:37:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Prije 33 godine u Sarajevu su otvorene XIV Zimske olimpijske igre - saznajte kada su se zbile prve Olimpijske igre, čija je tvorevina olimpijska baklja...

Kako je sve počelo?

Zamislite 776 p.n.e. U Olimpiji je atmosfera uzavrela, s gledališta muškarci i djevojke glasno navijaju dok se snažni momci nadmeću u trci. Čast i status su u pitanju, najbolji među njima bit će krunisani maslinovim grančicama, a njihov lik umjetnici će klesati u kamenu širom grčkih gradova. Ovo ritualno takmičenje održano je u čast Zeusa, vrhovnog i najvažnijeg među grčkim božanstvima, pod njegovim i Herinim hramom u Olimpiji.

Međutim, sportska takmičenja u čast bogova održavala su se i ranije, a Olimpijada, iako najvažnija, nije bila jedina od periodičnih igara. Među najpoznatijim bile su igre u čast boginje Here, koje su se održavale takođe u Olimpiji, dvije godine nakon svake Olimpijade. Te 776. godine p.n.e. Olimpijada je podrazumijevala samo jedno takmičenje – trku na nogama, odnosno stadion, u dužini između 180 i 240 metara, u trajanju od samo jednog dana.

Porijeklo Olimpijskih igara stari Grci opisali su u nekoliko legendi. Održavale su se svake četiri godine, što je u staroj Grčkoj postalo mjerna jedinica vremena. Tako se u nekim spisima mogu pronaći zapisi poput ”treća godina osme olimpijade” ili ”prva godina devete olimpijade” itd. Dom takmičenja, Olimpija, pripadala je grčkom gradu-državi Ilija na Peloponezu.

Igre su imale veliki značaj u helenističkoj kulturi. Tokom igara vladalo je olimpijsko primirje, kada su se prekidali svi ratovi, a gledaoci i takmičari mogli su slobodno prolaziti do borilišta. Iz Olimpije su kretali glasnici u sve krajeve zemlje kako bi raširili vijest o početku igara. Primirje je inicijalno trajalo mjesec dana, a nešto kasnije i čitava tri mjeseca.

Takmičili su se isključivo muškarci koji su rođeni slobodni, a na gledalište nisu mogle dolaziti udate žene, već samo muškarci i neudate žene, koji su zajedno uživali u sportu. Pobijediti na igrama bila je stvar prestiža, a o pobjednicima, koji su krunisani maslinovom grančicom, pjevane su pjesme i u njihovu čast pravljene su skulpture. Neki od gradova su bogato nagrađivali svoje pobjednike, što zemljom, što novcem.

Olimpijada je ostala važan događaj i u doba Rimskog carstva, kada su takmičari iz čitave zemlje dolazili na borilišta. Međutim, a porastom broja hrišćana i uzdizanjem ove religije kao dominantne u carstvu, Olimpijada je stekla epitet ”paganskog” rituala i njena popularnost brzo je opadala. Rimski car Teodosije 393. godine je zabranio Olimpijske igre, nakon gotovo 12 vijekova tradicije.

Moderne igre

Do 19. vijeka je sporadično u čitavom svijetu bilo pokušaja organizacija igara koje su u nekom obliku podsjećale na Olimpijadu, sve bez zapaženog uspjeha. Preteča prvih modernih Olimpijskih igara bilo je takmičenje upravo u Grčkoj, 1859. godine. Nakon oslobađanja od Osmanlijskog carstva, Grčka je tragala za svim načinima kako bi se u zemlju vratile grčka kultura i običaji. Grčki filantrop Evangelios Zapas je sponzorirao organiziranje igara posvećenim antičkim Olimpijskim igrama koje su 1859. godine održane na gradskom trgu u Atini.

Isti čovjek sponzorirao je i obnovu antičkog stadiona Panatinaiko, gdje su se 1870. godine također odigrale sportske igre za grčke i osmanske takmičare. U istom periodu, u Britaniji su također organizirane igre Venločkog olimpijskog društva. Ova dva događaja inspirirala su Pierrea de Coubertina, francuskog pedagoga, koji je prisustvovao ovim događajima da 1984. godine u Sorbonni organizira međunarodni kongres na kojem je osnovan Međunarodni olimpijski komitet i rođena ideja o modernim Olimpijskim igrama.

Prvu Olimpijadu Coubertin je planirao za 1900. godinu u Parizu. Međunarodni Olimpijski Komitet je, međutim, predložio da se Olipijada vrati u domovinu i prve moderne igre su tako održane 1896. godine u Atini. U igrama je učestvovalo 285. sportista iz 14 zemalja, iako različiti izvori daju različite podatke (posebno kada su u pitanju učešće Bugarske i Čilea). Na otvaranju je bilo više od osamdeset hiljada ljudi. Takmičari, isključivo muškarci, nadmetali su se u devet sportova i ukupno 43 discipline. Četiri godine kasnije, broj zemalja učesnica popeo se na 24, a među 1225 sportista bilo je prvi put i 19 žena.

Popularnost igara, međutim, počela je da opada. Igre u Saint Louisu 1904. godine, a potom i u Londonu četiri godine kasnije nisu doživjele veliku popularnost. Takmičari su uglavnom dolazili iz zemalja u kojima su se održavale, kao i većina pobjednika, a igre su trajale po pet ili šest mjeseci. Trajanje igara uređeno je tek 1932. godine u Los Angelesu, i od tada traju 15 takmičarskih dana.

Od osnivanja pa do danas igre se održavaju na svake četiri godine. Izuzetak su ratom ukinute igre 1916. 1940. i 1944. godine. Najviše organizacija ima London, gdje su igre održane tri puta – 1908. 1948. i 2012. godine, piše Nationalgeographic.rs.

Olimpijska baklja

Simbol Olimpijade, vječni plamen s Olimpa, zapravo je moderna tvorevina Karla Diema, glavnog organizatora olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine. Šef propagande nacističke partije Josef Goebels, jedan od najbitnijih ljudi u Hitlerovoj mašineriji posmatrao je Olimpijadu kao sjajnu priliku za pokazivanje veličine i snage nacističke Njemačke, a baklju kao idealan simbol spajanja antičkih i modernih igara i nacista kao istinskih nasljednika antičkih Grka, na koje je Hitler gledao s poštovanjem.

Tri hiljade trkača nosilo je baklju napravljenu u njemačkoj fabrici oružja Krupp od Olimpa do stadiona u Berlinu. Opelovi automobili pratili su trkače, a izvještači svih vrsta medija pisali su i prenosili vijesti tokom puta kroz Bugarsku, Jugoslaviju, Mađarsku, Austriju i Čehoslovačku. Fritz Schilgen, njemački trkač donio je plamen na stadion pred 100.000 gledalaca i firerom u velikoj loži. Tri godine kasnije ista kompanija koja je napravila baklju napravila je i oružje kojim su nacisti krenuli u Istočnu Evropu, a kasnije i ostatak svijeta.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA