Kome smeta druga strana eura?

Euro je zajednička valuta 16 zemalja eurozone i u upotrebi u još tri evropske zemlje, no čini se da nema bilo čega zajedničkog u vezi s njezinim kovanicama, čiji različiti dizajn zbunjuje potrošače, potencijalno olakšava posao krivotvoriteljima a u nekim slučajevima izaziva i sukobe na najvišim razinama, piše novinska agencija Dpa.

Idoli, pjesnici, kraljevske porodice...

Naime, dok jedna strana svake kovanice prikazuje stiliziranu kartu zemalja članica EU, kao znak evropskog jedinstva, kao stvar nacionalnog ponosa dizajn druge strane prepušten je svakoj pojedinačnoj zemlji koja koristi euro. To je rezultiralo puštanjem u opticaj tolikog broja različitih kovanica da su postale predmetom interesa kolekcionara čak i u onim zemljama u kojima je euro lokalna valuta.

Kipar, primjerice, svoje kovanice od dva eura obilježava prikazom 5.000 godina starog idola koji "predstavlja doprinos te zemlje ljudskoj civilizaciji od prapovijesti". Slovenija na kovanicama od jednog i dva eura prikazuje nacionalnog pjesnika i autora svoje prve štampane knjige, čime želi staviti naglasak na svoju jezičku neovisnost. Portugal na svojim kovanicama naglašava dugu povijest vlastite kraljevske porodice, iako je ta zemlja republika već gotovo stoljeće.

Ove zime jedno je rješenje uspjelo izazvati diplomatski spor. Kao i u svim evropskim monarhijama, vatikanske kovanice prikazuju državnog čelnika, papu. Kada je Ivan Pavao II preminuo, očekivalo se da će Vatikan pričekati do odabira sljedećeg pape prije osmišljavanja nove kovanice. Međutim ta je papinska država umjesto toga odmah izdala seriju kovanica na kojima se nalazila latinska fraza "sede vacante", da bi sljedeću seriju pustila u optjecaj nakon imenovanja novog pape Benedikta XVI.

"Samo su htjeli zaraditi na tome"

To se nije svidjelo ostalim zemljama, umornim od pridodavanja novih dizajnerskih rješenja već prilično raznolikoj zbirci kovanica.

Samo su htjeli zaraditi na tome, ustvrdio je jedan visokopozicionirani dužnosnik EU, naglasivši kako se većina kovanica prodaje kolekcionarima umjesto da se pusti u opticaj, kao što to propisuju zakoni EU.

To je pitanje doguralo do najviših državnih razina na sastanku ministara finansija koji su ustvrdili da sve kovanice namijenjene puštanju u optjecaj moraju biti puštene. No koliko Vatikan shvaća težinu njihove poruke, vidjet će se tek kod biranja sljedećeg pape, piše Dpa a prenosi Hina.

Euro trenutno koristi 19 zemalja: Austrija, Belgija, Kipar, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Monako, Nizozemska, Portugal, San Marino, Slovenija, Slovačka, Španija i Vatikan. Potkraj juna u opticaju je bilo gotovo 85 milijardi kovanica ukupne težine 360.000 tona i vrijednosti 21 milijardu eura.

Hrt.hr/radiosarajevo.ba