Teška pozicija EU u rusko-gruzijskom sukobu

Godinu dana nakon prekida rusko-gruzijskog rata u Južnoj Osetiji, tenzije nisu ništa manje s obje strane, a Evropska unija sa svojom misijom pomiritelja nalazi se u izrazito teškoj situaciji, piše portal Presseurope.

Atmosfera odnosa između Rusije i Ukrajine stalno je napeta i usijana, piše italijanski dnevnik „Il sole 24 ore“, pri čemu ni nakon godinu dana nema nikakvog pomaka ili rješenja.

Južna Osetija i Abhazija su i dalje u ruskim rukama iako svako smatra da bi trebale pripasti Gruziji. Blizu četiri hiljade ruskih vojnika prisutno je na teritoriji ovih pokrajina, u misiji čuvanja granice, evropski mirovni posmatrači nastoje spriječiti razmjenu vatre, a gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili još uvijek je jako moćan, bez obzira na poraz u ratu, ekonomsku krizu i velike proteste opozicije i nevladinog sektora, smatra italijanski dnevnik.

Rat je, također, podigao rejting Rusije u svijetu i vratio joj ulogu velikog igrača na međunarodnoj političko-ekonomskoj sceni, tvrdi urednik ruskog magazina „Rusija i međunarodna pitanja“ Fiodor Lukianov za poljski dnevnik „Gazeta Wyborcza“. Lukianov dodaje da je i posljednji rat stavio „privremenu tačku“ na širenje NATO-a jer se pokazalo šta se dešava kada jedna barem potencijalna članica Pakta uđe u rat.

Sličnog mišljenja je i Thomas Gomart, šef Francuskog instituta za međunarodne odnose, koji u intervjuu za „Le Monde“ kaže da je „Washington sada uvjeren da bi brzo priključenje Gruzije NATO-u bilo loš i opasan potez“. Prema Gomartu, ipak je najteža uloga pripala Evropskoj uniji u cijelom sukobu, koji još uvijek traje. Evropska unija jedina je ušla kao posrednik i mirotvorac u prostor između Rusije i Gruzije, ali bez „doktrinarne reakcije“, što će reći da nemaju sistematskog pristupa problemu.

radiosarajevo.ba