Irske lisabonske garancije u četvrtak na Evropskom vijeću

Čelnici zemalja članica Evropske unije trebali bi na svom samitu u četvrtak i petak u Bruxellesu utvrditi konačan tekst garancija i način na koji će te garancije postati pravno obavezujuće, što je tražila Irska da bi zauzvrat raspisala novi referendum o Lisabonskom ugovoru.

Čelnici EU postigli su na samitu u decembru politički dogovor da se Irskoj garantuje da Lisabonski ugovor neće dovesti u pitanje njenu vojnu neutralnost, fiskalnu autonomiju te njeno porodično zakonodavstvo koje zabranjuje abortus. Također je obećano da će svaka zemlja članica imati po jednog komesara u Evropskoj komisiji. Lisabonski ugovor predviđa da se od 2014. smanji broj evropskih komesara.

Irski birači su na referendumu u junu prošle godine odbacili Lisabonski ugovor. Takav rezultat referenduma pripisan je uspješnoj kampanji protivnika ugovora koji su tvrdili da će Irska prihvatanjem toga ugovora izgubiti vojnu neutralnost, da će morati dopustiti abortus i izgubiti pravo da sama odlučuje o svom poreskom sistemu, piše EUobserver.

Iako nijedna od tih tvrdnji nije tačna, osim mogućnosti da bi Irska s Lisabonskim ugovorom mogla u jednom razdoblju ostati bez svoga komesara u Komisiji, irska vlada je tražila od ostalih članica čvrste garancije da se to neće dogoditi kako bi imala opravdanja za raspisivanje novog referenduma. Zemlje članice su pristale dati te garancije, uz uslov da to ne otvara pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora.

Irska traži da garancije budu pravno obavezujuće. Obavezujući karakter mogu dobiti kroz ratifikaciju u parlamentima zemalja članica, čime bi garancije imala istu pravnu snagu kao i Ugovor. Pravno obavezujuća je i "odluka Vijeća", kada je donesu čelnici zemalja članica, koja ne traži ratifikaciju u zemljama članicama.

Kako ponovna ratifikacija Lisabonskog ugovora ne dolazi u obzir, čelnici EU na samitu u prosincu su se složili da se te garancije uključe kao protokol pristupnom ugovoru s prvom sljedećem zemljom koja ulazi u Evropsku uniju, najvjerojatnije Hrvatskom, jer pristupni ugovori ionako moraju proći ratifikaciju u državama članicama.

Velika Britanija, Poljska i Holandija izražavaju zabrinutost da bi ratificiranje irskog protokola u njihovim parlamentima moglo ponovno otvoriti raspravu o samom Lisabonskom ugovoru. Stoga te zemlje čine pritisak da te garancije postanu pravno obavezujuće kroz odluku Vijeća, a ne kroz ratifikaciju. Po diplomatskim izvorima, tim zemljama se pridružila i Slovenija, očito iz razloga što se pribojava da bi u slučaju da se garancije ratificiraju kao protokol hrvatskom pristupnom ugovoru izgubila važnu polugu za pritisak na Hrvatsku s kojom ima granični spor.

Irska vlada ističe da se u ovom trenutku može zadovoljiti s odlukom Vijeća, koja je također pravno obavezujuća. Međutim, prema diplomatskim izvorima, Dublin također traži da se čelnici Evropske unije obvežu da će garancije biti ratificirane kao protokol prvom sljedećem pristupnom ugovoru, nakon što Lisabonski ugovor stupi na snagu, piše EurActiv.

Na taj bi se način otklonili strahovi Velike Britanije i drugih zemalja koje ne žele ponovnu raspravu u svojim parlamentima o Lisabonskom ugovoru.

Irska je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije predstavila svoj nacrt teksta garancija, oko čega se trebaju složiti sve zemlje članice. O tom pitanju nastavljeni su razgovori u utorak na posebnom sastanku stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER).

Po diplomatskim izvorima, na COREPER-u nije postignuta saglasnost o samom tekstu garancija niti na koji će način dobiti obavezujući karakter, tako da će o tome odlučivati čelnici EU na samitu, na kojem će to biti jedno od glavnih pitanja.

Irski ministar vanjskih poslova Micheal Martin u ponedjeljak je izrazio optimizam da će se otvorena pitanja uspješno riješiti.

Irska također traži i posebnu deklaraciju, a ne pravne garancije, o radničkim pravima i socijalnoj politici.

radiosarajevo.ba