Amano novi direktor IAEA-e
Radiosarajevo.ba
Japanski diplomata Yukia Amano preuzeo je danas
dužnost generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) od
dobitnika Nobelove nagrade za mir Mohammeda El-Baradeija, koji se povukao poslije
12 godina na čelu agencije UN.
Amano (62) se na prethodnim funkcijama u japanskoj diplomatskoj službi bavio multilateralnim nuklearnim razoružavanjem i neširenjem naoružanja.
Njegov najveći zadatak biće rješavanje nuklearnog spora sa Iranom. Teheran je odbio prijedlog IAEA o slanju svog niskoobogaćenog urana na obradu u inostranstvo i dobijanju atomskog goriva za reaktor u Teheranu, koji opslužuje 200 bolnica.
"Amano mora da se fokusira na jačanje sistema inspekcija", izjavio je David Albright, predsjednik Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost u Washingtonu.
Diplomate smatraju da sporazum o atomskom gorivu neće mnogo napredovati pod Amanovim rukovodstvom, kojem, kako kažu, nedostaju posredničke sposobnosti El-Baradeija.
Zapadne sile upozorile su da će početkom sljedeće godine pooštriti sankcije protiv Irana ukoliko ne bude ostvaren diplomatski napredak.
Analitičari ukazuju na dugoročni rizik da bi Izrael, uz podršku SAD, mogao da krene u rat protiv Irana, ukoliko Islamska Republika nastavi da gomila obogaćeni uran, materijal od koga može da se napravi atomska bomba.
Kritičari naglašavaju da ponašanje Sjeverne Koreje i Sirije također ukazuje na probleme u kojima se našla politika neširenja naoružanja.
Amano će morati da riješi i pitanje zahtjeva oko 60 zemalja, od kojih su neke iz nemirnog regiona Bliskog istoka, da dobiju pomoć u pokretanju civilnog nuklearnog energetskog programa, pod uslovom da same ne obavljaju proces obogaćivanja urana.
srna/radiosarajevo.ba
Amano (62) se na prethodnim funkcijama u japanskoj diplomatskoj službi bavio multilateralnim nuklearnim razoružavanjem i neširenjem naoružanja.
Njegov najveći zadatak biće rješavanje nuklearnog spora sa Iranom. Teheran je odbio prijedlog IAEA o slanju svog niskoobogaćenog urana na obradu u inostranstvo i dobijanju atomskog goriva za reaktor u Teheranu, koji opslužuje 200 bolnica.
"Amano mora da se fokusira na jačanje sistema inspekcija", izjavio je David Albright, predsjednik Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost u Washingtonu.
Diplomate smatraju da sporazum o atomskom gorivu neće mnogo napredovati pod Amanovim rukovodstvom, kojem, kako kažu, nedostaju posredničke sposobnosti El-Baradeija.
Zapadne sile upozorile su da će početkom sljedeće godine pooštriti sankcije protiv Irana ukoliko ne bude ostvaren diplomatski napredak.
Analitičari ukazuju na dugoročni rizik da bi Izrael, uz podršku SAD, mogao da krene u rat protiv Irana, ukoliko Islamska Republika nastavi da gomila obogaćeni uran, materijal od koga može da se napravi atomska bomba.
Kritičari naglašavaju da ponašanje Sjeverne Koreje i Sirije također ukazuje na probleme u kojima se našla politika neširenja naoružanja.
Amano će morati da riješi i pitanje zahtjeva oko 60 zemalja, od kojih su neke iz nemirnog regiona Bliskog istoka, da dobiju pomoć u pokretanju civilnog nuklearnog energetskog programa, pod uslovom da same ne obavljaju proces obogaćivanja urana.
srna/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
