Strani krediti problem rasta u istočnoj Evropi

Financijska kriza istaknula je nedostatke modela rasta u regiji istočne Europe, gdje su se zemlje previše oslanjale na inozemne banke i priliv kapitala kako bi podupirale rast u razdoblju procvata aktivnosti ali su postale ranjivije u kreditnoj krizi, navodi se u ponedjeljak, 2. studenog 2009., u godišnjem izvješću EBRD-a.

U izvješću razvojne banke pod naslovom "Tranzicija u krizi?" konstatira se da su prednosti integracije financijskog sustava istočne Europe u svjetsko gospodarstvo nadmašile nedostatke na koje je ukazala financijska kriza.

"Ekonomisti EBRD-a ustvrdili su da je financijska integracija donijela nedostatke time što je poticala procvat kreditiranja, prekomjerno zaduživanje i trend zaduživanja u stranoj valuti", stoji u godišnjem izvješću EBRD-a.

Iako je to produbilo recesiju u regiji, financijska integracija sa Zapadom ostaje izvor rasta i tako bi trebalo ostati i u budućnosti, mišljenja su u EBRD-u.

"To znači da bi pitanje sklonosti zaduživanju u stranoj valuti trebalo riješiti kroz makroekonomske mjere, regulativu i stvaranje pravnog okvira i tržišne infrastrukture koji bi podupirali financiranje u domaćoj valuti", kaže se dalje u izvješću.

Pored istočne Europe, nedostatke postojećih modela rasta kriza je istaknula i u zemljama bogatima resursima koja se dalje prostiru na istok, poput Azerbajdžana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana.

EBRD tim zemljama s rastom temeljenim na prihodima polučenim od prirodnih resursa savjetuje da ojačaju industrijsku bazu i time povećaju svoju otpornost za razdoblje krize.

Razvojnu su banku kritizirale neke od 60 zemalja dioničara da nije upozorila zemlje istočne Europe a ni one središnje Azije na opasnosti izloženosti prekomjernom zaduživanju u stranoj valuti prije nego što je financijska kriza lani dosegnula vrhunac.

Istočna je Europa među najteže pogođenima krizom u svijetu, sa znatno sniženim stopama rasta i proračunima koji su primorali dio zemalja u regiji da se obrati za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), Svjetskoj banci i Europskoj uniji.

hina/radiosarajevo.ba