Šta se događa: U samo 4 minute more se u Kornatima podiglo, pa povuklo za čitav metar...

Igra plime i oseke, normalna je pojava u Jadranu. No na nekim mjestima i u iznimnim meteorološkim situacijama događa se ovakav intenzitet u kojem se more podigne, pa naglo spusti u svega nekoliko sekundi ili minuta.

"Danas je moj prijatelj gospodin Ivica Balenović oko 19 sati snimio ove prizore na Kornatima, a za našu učeničku grupu Zdravo more kojoj sam mentor", kazala je profesorica Marijana de Marchi iz Pomorske škole u Splitu.

"Tokom jučerašnjeg dana, 15-ak minuta prije nastanka ove snimke, gospodin Ivica Balenović je javio da se more podiglo 30-tak centimetara u 10 sekundi te se potom povuklo i snimio je za nas ovaj predivan video u trajanju od cca. 4 minute. Na njemu se vidi 'moć prirode' (tako smo ga mi nazvali).

Trending

Uživo | Izbori u SAD-u: Stigli su prvi rezultati - evo ko je osvojio prve glasove

Naše praznike prekinuli smo ovom zanimljivom snimkom, jer nam je putem nje dočarao podizanje mora s jedne te njegovo povlačenje s druge strane mula i to u jako kratkom vremenu i s velikom razlikom između plime i oseke. Po mojoj procjeni ima je metar, piše Morski.

U zadnjim sekundama videa se može uočiti početak novog podizanja mora (more se podiglo više puta i prije nastanka snimke). Ova pojava nastaje kad se poklope određeni meteorološki parametri. Jedan od njih je i niski tlak. Nisam proučavala jučerašnju vremensku prognozu, znamo da je jučer bio oglašen narančasti alarm. Ne znam kolike je jačine bio vjetar. Snimka je nastala par minuta prije 19 sati", objašnjava prof. de Marchi.

Plimne oscilacije u Jadranu i njihov uzrok

17.02.23. 18:10

Povuklo se more na otoku Pagu, mještani zabrinuti: 'To još nisam vidio'

Prema pojašnjenju Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, dugoperiodičke oscilacije razine mora (podrazumijevaju se periodi veći od cca 1 min) najvećim su svojim dijelom uzrokovane djelovanjem plimotvorne sile kao i djelovanjem atmosferskih sila, u prvom redu djelovanjem pritiska zraka i vjetra.

Plimotvorna sila je uzrokovana gravitacijskim privlačenjem vodenih masa od strane Sunca i Mjeseca, te centrifugalnom silom koja se javlja uslijed revolucije Zemlje. Njezino djelovanje ima periodički karakter, sa najjače izraženim poludnevnim i dnevnim komponentama. Djelovanjem plimotvorne sile morska razina periodički oscilira, a epizode rasta odnosno pada razine mora definiramo kao morske dobi. Plima se definira kao vrijeme rasta razine mora, dok oseka predstavlja vrijeme opadanja razine mora. Uticaj plimotvorne sile može mijenjati razinu mora preko deset metara u svjetskim oceanima, a u Jadranskom moru kao poluzatvorenom bazenu od tridesetak centimetara u južnom Jadranu do jedan metar u sjevernom Jadranu.

Meteorološki uticaj na kolebanje razine mora je dvojak: prisilne oscilacije - uspori - koji su značajniji u domeni sinoptičkih i planetarnih poremećaja tj. na periodima većim od jednog dana, te slobodne oscilacije - seši. Prisilne oscilacije su pod jakim uticajem pritiska zraka, no još veći utjecaj imaju vjetrovi. Slobodne oscilacije predstavljaju odgovor mora na brze promjene meteoroloških parametara, a njihova je amplituda i pod utjecajem topografije bazena. Oba procesa zajedno mogu uzrokovati poplavljivanje obalnih područja, posebice za vrijeme živih morskih mijena.

Najintenzivnije periodičko osciliranje razine mora ima sezonski karakter. Uzrokovano je sezonskim promjenama gustoće mora, a ovisno je i o meteorološkim procesima na sezonskoj skali.

Plimne oscilacije u Jadranskom moru su mješovitog tipa, što znači da u pojedinim periodima dominiraju poludnevne komponente dvaput izmjenjujući morske dobi u jednom danu, dok u pojedinim periodima prevladavajući uticaj imaju dnevne komponente uzrokujući jednu plimu i oseku dnevno.

Na osnovi dugogodišnjih mjerenja visine razine mora duž istočne obale Jadrana izračunate su srednje dnevne amplitude morskih dobi od 22 cm u Dubrovniku, 23 cm u Splitu, 25 cm u Zadru, 30 cm u Bakru te 47 cm u Rovinju.

Jugo povisuje razinu mora do 1 metra!

Prisilne oscilacije razine mora se odvijaju bez značajnijeg poremećaja hidrostatske ravnoteže u moru. Njihovo ponašanje je neperiodičko te je uzrokovano uglavnom jakim i dugotrajnim puhanjem vjetrova i neobično visokim ili niskim tlakom zraka.

Pri nižem barometarskom pritisku razina mora će se uzdizati, a pri višem će se spuštati. Utjecaj vjetra na kolebanje razine mora je različit te zavisi od reljefa područja, smjera, brzine i trajanja puhanja vjetra. U Jadranu vjetrovi koji pušu iz jugoistoka (jugo) povisuju razinu mora, naročito u sjevernom Jadranu, gdje dugotrajno jugo i niski atmosferski tlak mogu povisiti razinu mora i do 1 metra. U južnom Jadranu utjecaj vjetra je slab, pa dominantan uticaj na razinu mora ima uticaj tlaka zraka koji može mijenjati razinu mora do tridesetak centimetara.

Slobodne oscilacije - seši

Ova pojava nastaje općenito kao odgovor mora na brzu promjenu meteoroloških parametara, posebice vjetra, nad danim područjem. Vjetar, koji se u kratkom vremenu razvije do većeg intenziteta, ako puše prema zatvorenom kraju bazena, uzdiže morsku razinu te stvara razliku visina razine mora na ulazu u bazen i na zatvorenom kraju bazena. Hidrostatska ravnoteža je tada poremećena, te ako vjetar naglo promijeni smjer ili prestane, ponovna se ravnoteža uspostavlja periodičkim osciliranjem razine mora. Periodi tih slobodnih oscilacija zavise o dimenzijama i topografiji područja, a amplitude su ovisne i o brzini promjene intenziteta i smjera vjetra.

U Jadranskom moru gledanom kao cjelina najveću amplitudu ima osnovni seš perioda 21.2 sata, a značajan je i drugi mod oscilacija s periodom od 10.8 sati. Osnovni jadranski seš predstavlja uninodalnu oscilaciju s čvornom linijom u Otrantskim vratima dok prvi viši mod ima čvornu liniju u Otrantskim vratima i na potezu Pelješac - Monte Gargano. Osim u Jadranskom moru gledanom kao cjelina, zbog topografije dna se javljaju i slobodne oscilacije u sjevernom i srednjem Jadranu s periodima 8.2 i 6 sati. Seši se također javljaju i u manjim poluzatvorenim bazenima kao npr. u akvatoriju srednjedalmatinskih otoka (period 4 sata), Riječkom zaljevu (period 2 sata), Kaštelanskom zaljevu (period 1 sat), a i u pojedinim manjim zaljevima i lukama (Zaljev Vela luka - 15 minuta, luka Split - 7 minuta, luka Zadar - 4 minute), detaljno pojašnjavaju iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu.