Vakufi Sarajeva: Jakub-pašina zgrada s desne strane Miljacke

U glavnom gradu BiH mnogo je zaostavština, trajnih vakufa, pored kojih često prolazimo, a o kojima malo znamo.

Većini tih vakufa je identitet promijenjen i većinom su nacionalizovani i uzurpirani, a njihova historija se sistematski naučnim putem i političkim interesima marginalizira u današnjem vremenu.

Preko puta nekadašnjeg hotela Nacional, s druge strane Miljacke na atraktivnoj lokaciji u blizini Vijećnice nalazi se zgrada Jakub-paše, sagrađena 1940. godine. Zgrada je nacionalizovana 1959. godine, a stanove su otkupila privatna lica. 

Jakub-paša stolovao je kao princ namjesnik u Amasiji, a 1490. godine Bajazit II postavlja ga za bosanskog sandžak-bega. Smatra se prvom ličnošću sa naših prostora koja se istakla kao bitan faktor Osmanskog carstva. Osim što je značajan njegov ratni put, značajni su i njegovi pjesnički poduhvati. Poslije velike pobjede na Krbavskom polju 1493. godine unaprijeđen je u rang rumelijskog beglerbega, a 1497. godine je postao i veliki vezir. Umro je u Solunu 1501. godine. 

U Sarajevu je Jakub-paša Bošnjak bio poznat kao vakif, dobrotvor koji je 1491. godine podigao mesdžid, s lijeve strane Miljacke, povrh Alifakovca a prema Bistriku. Oslanjajući se na tekst Jakub-pašine kaside koju je spjevao 1493. godine, neki istraživači su skloni da uz Jakub-pašino ime često stavljaju nadimak Derviš, pokušavajući ga smjestiti u određeni derviški red, dok drugi misle da se radi o poetskom načinu izražavanja skromnosti. I u vrijeme nastanka mesdžid Jakub-paše bio je skroman, sa malim prihodima. Godine 1565. imao je prihode od samo 632 akče.

Oko mesdžida je formirana Jakub-pašina mahala, koja se spominje i u izvorima iz 1516. godine. Mahala je imala 31 domaćinstvo, 32 neoženjena i 4 udovičke kuće, navodi se u analima Gazi Husrev-begove biblioteke.

Sredinom 16. vijeka izbio je požar u mahali, tako da je požarom bio zahvaćen i mesdžid Jakub-paše, koji je kasnije obnovljen.

Da li je zapravo mesdžid Jakub-paše služio u to vrijeme i kao tekija, ili su tu samo slučajno živjeli šejh Hasan i drugi šejhovi, pitanje je za posebne analize. Pitanje dobija na zanimljivosti ako se napomene da je i šejh Aludin 1565. godine davao znatan dio prihoda od svojih mlinova na Miljacki za izdržavanje aktivnosti u Jakub-pašinom mesdžidu. No, također je i činjenica da ipak nisu postojali posebni (sekundarni) vakufi čiji se prihodi koriste za izdržavanje šejhova, s jedne strane, a postojali su za izdržavanje imama, pa čak i mujezina. Godine 1604. vakuf mesdžida Jakub-paše imao je i 18 dućana, sa godišnjim prihodom od 1.962 akče. 

Pogledajte kako danas izgleda u našoj fotogaleriji...