Pustinjske palate građene od čerpića u vremenu kada nije bilo cigle, cementa...

Hiljade turista godišnje iz svih dijelova svijeta dolaze u tu regiju Tunisa kako bi vidjeli palate koje predstavljaju muzej na otvorenom i stoljećima svjedoče o tradiciji, kulturi i životu na tim prostorima.

Historičar i ekspert za kulturu Habib Alcan u razgovoru sa novinarom AA ističe kako su velike građevine građene primitivnim materijalima i metodama i kako se iz njih mogu čitati tradicije i načini života davnih predaka.

Između gradova Medenina i Tatvina nalazi se oko 160 pustinjskih palata od kojih najniže imaju tri, a najviše šest spratova.

Ukazujući na raskoš tih objekata koji sadrže stotine prostorija, Alcan je kazao da te građevine i danas privlače turiste i istraživače iz cijelog svijeta, bez obzira na činjenicu da su zanemarene od strane vlasti u Tunisu.

“Naselja na ovom prostoru datiraju od 12. stoljeća, ali palate koje danas možemo vidjeti su građene prije tri stoljeća", rekao je.

Lokalni stanovnik Abdullah al-Mednini smatra da palate u tom kraju svijeta predstavljaju svojevrsno čudo jer su građene ćerpičem i blatom u periodu kada nije bilo cigle, cementa i drugih građevinskih materijala.

“Sva palata se naziva po porodici kojoj je pripadala. Još jedna karakteristika ovih objekata su i magacini za hranu u kojima su naši preci čuvali žito, povrće i druge vrste prehrambenih artikala“, kazao je Mednini.

Pustinjske palate u Tatavinu prostiru se na širem ravnom pustinjskom poligonu, dok su one u Medeninu građene u brdovitim predjelima i u zbijenim naseljima.

Direktor Muzeja u Tatavinu Fethi es-Salmuk je za AA kazao da je Akademija za nacionalno kulturno naslijeđe Tunisa restaurirala najveću i najpoznatiju palatu Hedada u tom gradu i pretvorila je u muzej.

“Veliki broj turista dolazi i ponovo se vraća. Ovo je najbolja potvrda da se moramo aktivnije baviti očuvanjem historijske i kulturne baštine“, kazao je Salmuk.