Hvala feministkinjama: Jednakost spolova nije došla bez borbe

Radiosarajevo.ba
Hvala feministkinjama: Jednakost spolova nije došla bez borbe
Foto: Facebook / SchoolofFeminism.org

Feministički pokret u svijetu nastao je u prvoj polovini 20 stoljeća, a žene širom svijeta vođene potrebom izjednačavanja prava spolova borile su se prvenstveno za pravo glasa da bi naknadno spisak ciljeva bio proširen i na mnoge druge oblasti u kojima su žene bile u podređenom položaju. 

SchoolofFeminism.org - undefinedFoto: SchoolofFeminism.org

Uprkos globalnom učinku feminizma, u cijelom svijetu jača svijest o potrebama i položaju žena; žene u nezapadnjačkom svijetu, koje žive u daleko težim okolnostima, tek moraju pronaći vlastite načine borbe i rješavanja prioritetnih problema, prilagođene kulturama koje ne dijele zapadnjačke vrijednosti.

SchoolofFeminism.org - undefinedFoto: SchoolofFeminism.org

Ipak danas s vremenske distance žene zahvaljujući ovom pokretu mogu uživati u činjenici da je danas općeprihvaćeno da imaju pravo glasa, da mogu posjedovati imovinu, ravnopravno raditi i zadržati zarađeni novac.

Koliko god to izgledalo suludo, ne tako davno žene nisu imale pravo nositi istu odjeću kao muškarci, niti se profesionalno baviti sportom.

SchoolofFeminism.org - undefinedFoto: SchoolofFeminism.org

Feministički pokret zaslužan je između ostalog i za pravo žena na porodiljsko, kao i na mogućnost ravnopravnog školovanja.

 

Riječ feminizam ima porijeklo u latinskom jeziku i riječi femina koja u prevodu znači žena.

Tokom XIX. st. naglasak je bio na borbi za žensko pravo glasa. Ispunjenjem toga cilja u prvoj pol. XX. st., završio se prvi val feminizma (feminizam jednakosti). Šezdesetih god. XX. st. započeo je drugi val (moderni ili rodni feminizam), kojemu su intelektualni izvori knjige Francuskinje Simone de Beauvoir (Drugi spol – Le Deuxième Sexe, 1949) i Amerikanke Betty Friedan (The Feminine Mystique, 1963).

Pokret se razgranao u više smjerova: liberalni, marksistički, radikalni, socijalistički i poststrukturalistički feminizam. Njegov sveukupan učinak dao je pečat kulturi XX. st. Osporen je stereotip o ženama kao manje racionalnima od muškaraca, a i predrasuda o ženi seksualnom objektu, zahtijevano je povećano sudjelovanje žena u donošenju političkih i drugih važnih odluka u javnome životu, kao i pravo na ekonomsku i ličnu nezavisnost, ako to žena želi.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije