! / DA ČOVJEK NE POVJERUJE: Ovo su najveće greške na razgovoru za posao. Izbjegnite ih!

06. 12. 2019. u 14:21:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 7

Tražite posao i svaki put kada vas pozovu na intervju osjećate ogromnu nervozu? Niste jedini.

Nedavna studija koju je sprovela njujorška marketinška agencija Harris Interactive za potrebe američko-kanadskog sistema fakulteta Everest College, otkrila je da 92% punoljetnih ljudi osjeća nervozu prilikom razgovora za posao. Opštu anksioznost ima 17 odsto od preko hiljadu anketiranih zaposlenih starosti od 18 godina do 54 godine. Još 15 posto ispitanika plaši se da će biti prekvalifikovani, a 15 posto se boji da neće znati odgovor na neko od postavljenih pitanja. Čak 14 posto ljudi boji se da će zakasniti na intervju. Sve ovo su realni razlozi za zabrinutost.

A tu su i primjeri iz prakse…

Pogrešna procjena i nedostatak kontakta

„Jedna mlada žena došla je na razgovor za poziciju stiliste na jednoj od naših lokacija u New Yorku”, kaže Erica Vaser, osnivač i i direktorka kozmetičke firme „Glam + G”. „Tri puta me je nazvala ‘Tifanny’. Kao da to nije dovoljno loše, pitala me je i šta mi zapravo radimo."

„Otvorili smo poziciju za terenskog tehničara za informacione tehnologije (IT) – posao koji zahtjeva komunikacione vještine, jer će zaposleni na tom mjestu morati da razgovara sa klijentima", kaže Mark Enzor, predsednik IT firme iz Melburna „Giks for ju” (Geeks 2 You).

„Jedan kandidat je odbijao da uspostavi kontakt očima tokom čitavog razgovora. Sve vrijeme je gledao u svoje ruke, nekoliko puta bi podigao glavu, kako bi je odmah potom ponovo spustio. Bilo je veoma neprijatno za sve nas koji smo prisustvovali razgovoru.”

Nezainteresovanost

„Najveća greška koju kandidati mogu da naprave jeste to da ne pitaju ništa u vezi sa pozicijom na koju su se prijavili", kaže Džin Kabaljero, izvršni direktor i saosnivač kompanije koja se bavi održavanjem zemljišta „Grin pal” (Green Pal). 

„Nedostatak inicijative je za mene najveća greška koju kandidat može da napravi.”

Hvalisanje i neprikladne priče

„Imao sam kandidata koji mi je odmah rekao da je veoma dobar u brzom čitanju ljudi, pa sam ga pitao šta misli o mom kolegi koji ga je intervjuisao neposredno prije mene. Bez zadrške, opisao ga je kao neiskrenog egomanijaka, što nije moglo biti dalje od istine, jer je u pitanju bio odličan čovjek i vrhunski profesionalac”, kaže Rod Brejs, HR ekspert za minimalizovanje rizika i edukaciju rukovodilaca u polju rada sa zaposlenima.

„Njegova greška je pokazala nedostatak zrelosti i lošu procjenu ljudi i situacija. Naravno, nije dobio posao.”

„Jedna kandidatkinja za posao mi je samovoljno priznala kako je lagala svog bivšeg šefa. Bukvalno mi je ispričala da je izmislila da boluje od fibromijalgije kako bi mogla da uzima slobodne dane”, kaže Metju Ros iz firme „Slamber jard” (The Slumber Yard).

„Žena je zapravo hjtela da se pohvali svojom snalažljivošću i vještinom ubjeđivanja, ali nisam mogao da povjerujem da neko priznaje potencijalnom budućem šefu da je lagao svog bivšeg šefa. Nepotrebno je reći da je nismo angažovali.”

Rodne predrasude

„Povremeno sam intervjuisala muškarce koji nisu hteli da razgovaraju sa mnom – iako sam ja bila osoba koja donosi odluku o njihovom zapošljavanju", kaže Dženifer Henkok, stručnjak za ljudske resurse i autorka portala „Humanist Learning Systems”, namjenjenog svima kojima je potrebna pomoć za humano rješavanje poslovnih problema. 

„Razgovaraju i gledaju mog kolegu. Isključivo. Kao da ja ne postojim. Da sam sama intervjuisala te ljude, oni bi razgovarali sa mnom i sve bi izgledalo dobro. Nikada ne bih mogla da uočim problem. Kao rezultat toga, prestala sam da radim intervjue za posao sama. Potrebno mi je da vidim kako se kandidat nosi sa dinamikom i neizvjesnošću situacije. Ako tokom razgovora obrati pažnju na svakog sagovornika podjednako, šanse da će se i u drugim situacijama ponašati prikladno su veće.”

„Bio sam aktivan u raznim komisijama za intervjue i primjetio sam jednu klasičnu grešku koja će, nažalost, ostati u mom umu zauvijek“, kaže Kitan Kapur, izvršni direktor i saosnivač kompanije „Metl” (Mettl), koja se bavi tehnologijama u ljudskim resursima.

„Intervjuisao sam kandidata koji je izgledao veoma obećavajuće što se tiče vještina i kompetencija. Nakon što sam završio sa procjenama, počeli smo neobavezno ćaskanje na temu likova iz filma koji smo obojica nedavno pogledali. Sve je djelovalo kao uobičajeni razgovor dok čovjek iznenada nije počeo da iznosi neke grube i veoma neprikladne stereotipne izjave o ženama koje su mi jasno pokazale njegov osjećaj rodne pristrasnosti. I tu se svaki dalji razgovor završio.”

Negativan stav prema drugima

„Dok smo vodili razgovor o medijskoj industriji, kandidat je započeo tiradu o svojim pogledima na jednu medijsku kuću koja mu se nikako nije dopadala. Iznosio je negativne kritike i grube zamjerke. Više puta sam pokušao da promjenim temu, ali on nije dozvoljavao. Da bi stvari bile još gore, kuća o kojoj je pričao bila je naš partner dugi niz godina i svima nam je iskreno smetalo to što je govorio”, kaže Zahari Vejner, izvršni direktor zadužen za odnose s javnošću marketinške agencije „Imerdžing insajder komjunikejšens” (Emerging Insider Communications). 

Neozbiljno ponašanje i nepripremljenost

„Neki ljudi su sami krivi za to što užasno prolaze na intervjuima za posao. Ponašali su se neozbiljno i nekulturno, došli su na razgovor toliko nepripremljeni da su sebi oduzeli bilo kakvu šansu da budu razmatrani kao ozbiljni kandidati”, kaže Majkl D. Braun, motivacioni govornik i autor projekta „Svježa strast” („Fresh Passion“) za podršku malim i srednjim preduzetnicima.                                              

„Lično sam intervjuisala osobu koja nije skinula slušalice svog pametnog telefona tokom cijelog razgovora. Mogla bih da se zakunem da je provjeravao i svoje profile na društvenim mrežama. Najbolje što mi je palo na pamet jeste da je „guglao” odgovore na pitanja koja smo mu postavljali tokom intervjua”, kaže Ola Vlodarčik, HR specijalista u onlajn firmi „Zeiti” koja je posvećena pružanju pomoći ljudima u traženju posla.

Nedovoljna informisanost o kompaniji

„U intervjuu za poziciju u marketingu, pitao sam kandidata o tome kako bi on promjenio ili poboljšao način na koji je naša organizacija zastupljena na internetu, a kandidat je počeo svoj odgovor rekavši da još nije pogledao našu web stranicu ni profile na društvenim mrežama.

Potom mi je rekao da mu i nije baš najjasnije šta je to Privredna komora”, kaže Kari Vejli, predsjednik Privredne komore Sent Klauda, grada u Minesoti. „Njegov odgovor je bio veoma neprofesionalan, posebno za nekoga ko želi da radi u marketingu. Da mi je rekao da ne razume najbolje šta naša organizacija radi i da je postavio konkretna pitanja koja pokazuju da se zainteresovao za nas, bio bi to odličan potez.”

Nepromišljeni odgovori

Džejson Patel, osnivač kompanije „Tranzišn” (Tranzision), dugo je radio kao savjetnik za razvoj karijere na univerzitetu „Džordž Vašington” (George Washington) u Vašingtonu. 

On se i dalje sjeća razgovora koji je imao sa jednim od potencijalnih mentora na koledžu. „Kada smo ga pitali zašto bi želio da radi sa nama, odgovorio je: „Zato što je plata dobra.” Ovo pitanje je teško i osmišljeno je kako bi se kandidatu dala riječ da slobodno ispriča sve o sebi, o svojim motivima i ciljevima. Umjesto toga, dobili smo odgovor da ga zanima jedino novac. Mislim da je njegov cilj bio da nas šokira i impresionira iskrenošću, ali to mu nije uspjelo. Svi radimo za platu i prirodno je da to bude jedan od naših motiva pri traženju posla, ali ako vas pitamo zašto želite da radite sa nama, želimo da čujemo nešto mnogo značajnije od toga da vam je potreban novac.”

Zato u svakom trenutku razmišljajte o svakoj izgovorenoj riječi. Ne dozvolite da vaša nepromišljenost i ishitrenost odbiju sagovornika. Iskoristite svako pitanje da kažete nešto afirmativno o sebi i o svojim profesionalnim kvalitetima.

Usavršite svoju radnu biografiju (CV), pažljivo razmislite o svakom intervjuu koji ste imali i trudite se da ne ponavljate greške, širite poznanstva sa ljudima i pokušajte da stupite u kontakt sa onima koji rade u firmama u kojima biste željeli da se zaposlite. Radite na sebi sve vrijeme dok tragate za poslom: istražujte, čitajte i usavršavajte se. Potražite na internetu školu u kojoj možete da unaprijedite svoje poslovne vještine u oblasti u kojoj tražite posao. Ne samo da će vam ozbiljna škola pružiti znanja i unaprijediti vaše sposobnosti, ona će vam obezbijediti i dodatni certiftikat i bolju poziciju na sljedećem konkursu za posao. Takođe, u poslovnoj školi upoznaćete mnogo ljudi koji vam mogu pomoći u karijeri – od kolega do profesora. Kontakti i iskustva profesionalaca koji su već uspjeli u poslu u kome želite da se ostvarite mogu vam biti od neprocjenjivog značaja.

I dajte sve od sebe da nikada ne postanete tema ovakvog teksta.

NEMA KOMENTARA