CMYK ILI RGB? Evo šta treba da znate o bojama

Kada surfujete po internetu u potrazi za odgovorima na pitanja koja vas muče, uvijek ćete tragati za tekstualnim objavama na različitim portalima. Međutim, kada pretražujete svoje društvene mreže ili forume bez konkretnog cilja i ideje, ono što će vam zasigurno privućí pažnju svakako su vizuelna rješenja, video-sadržaji, gifovi i animacije.

Iako možda mislite da je za kreiranje takvih vizuelnih rješenja koja će ljudima privući pažnju neophodna samo kreativnost, niste u potpunosti u pravu. Postoji veliki broj onih koji nisu prirodno nadareni za vizuelne umjetnosti, pa i pored toga kreiraju fantastične slike na kojima se korisnici zaustavljaju. Dizajn je zanat i on se uči, a jedna od njegovih osnova jeste upravo upotreba boja i načini na koje se one primjenjuju.

Kako bismo vam pomogli da ovladate upotrebom boja, pripremili smo nekoliko objašnjenja od kojih možete da počnete.

RGB boje

Kada počinjete da se bavite dizajnom, na ovaj termin ćete često nailaziti.

Riječ je o sistemu boja koji se koristi mahom za digitalne medije, odnosno za vizuelne predstave koje se ne štampaju, već se pregledaju preko malih ili velikih ekrana. R predstavlja oznaku za red, crvenu boju; G je green, zelena boja; B je blue, plava boja.

Način funkcionisanja je preklapanje, odnosno talasi ove tri boje, a teorija tvrdi da što više jedne od njih dodajete drugoj, to ćete biti bliži bijeloj boji. Što se tiče samih šifara i oznaka boja, 0 je šifra za čisto bijelu, a 255 za najtamniju crnu. Sve ostale varijante između čine nijanse.

CMYK boje

Skraćenica CMYK predstavlja opisne nazive boja: cyan, magenta, yellow, key.

Ukoliko provjerite, vidjećete da i vaš štampač ima iste oznake na kartridžu, tako da možete lako da zaključite da se ovaj sistem koristi za štampane materijale kao najpribližnija kolorna šema. Za razliku od RGB-a, ovdje je sistem takav da dodavanjem boja dolazite do čisto crne boje.

Vrijednosti se kreću od 0 do 100, pri čemu je 100 sasvim crna, a 0 sasvim bijela boja. Teorija je takva da se uklapa sa načinom štampe, odnosno – što više puta odštampate isto vizuelno rješenje na istom papiru, ono će postajati sve tamnije, dok potpuno ne pocrni.

Kako da izaberete boju

Morate prije svega da definišete određeni kontekst boja, jer jedna ista boja u različitim okruženjima može poprimiti potpuno drugačiju nijansu.

Zato uvijek razmišljajte o kontrastu i trudite se da ga kreirate, šta god da pravite. Pimjera radi, ukoliko radite na info-grafiku koji ima tamnu pozadinu, vaši grafici vjerovatno neće biti crni, već ćete izabrati neku svjetliju nijansu, koja će se najbolje istaći na takvom vizuelnom rješenju.

Naravno, da biste dobro uklopili boje i procijenili da li su kompatibilne, biće vam potrebno iskustvo.

Adobe Color – alat koji će vam pomoći

Ovaj besplatni onlajn softver može da vam bude od velike pomoći prilikom definisanja palete boja koju ćete potomi da koristite u svom dizajnu. Dovoljno je da izaberete primarnu boju i sistem će vam sâm ponuditi opcije.

Sve oznake možete da prekopirate u program koji koristite za dizajn i potom možete bezbrižno da koristite kolornu šemu koju vam je Adobe Color definisao. Takođe, ono što će vam mnogo značiti pri radu jeste i ogroman broj već predefinisanih boja i paleta koje možete da iskoristite i da primjenite u svom radu, bez previše razmišljanja.

Naučite kako

Sada, kada znate neke osnovne termine, morate znati i kako da ih upotrijebite i kako da kreirate dizajn koji će, pored boja, imati i kvalitetnu kompoziciju i zaokruženu priču. U tome vam neće pomoći kratki kursevi od nekoliko mjeseci, već morate da odvojite barem godinu kako biste uspjeli da kreirate stabilnu osnovu za rad uz pomoć kvalitetnih i kompetentnih mentora.

Obuka za grafički dizajn je prvi korak ka karijeri koju ste oduvijek željeli.