Dr. Zehra Dizdarević: Sve što trebate znati o alergijama

Alergije su jedne od najčešćih hroničnih bolesti koje traju duži vremenski period ili se često ponavljaju. Alergija se javlja kao odgovor imunog sistema koji određenu tvar vidi kao štetnu za organizam, te burno reagira na istu. Tvari koje uzrokuju alergijske reakcije, jednim imenom nazivamo alergenima. 

O ovoj temi razgovarali smo s prof. dr. Zehrom Dizdarević, pulmologinjom i alergologinjom, koja svoje bogato znanje prenosi s generacije na generaciju ljekara i studenata. 

"Alergiju kao bolest 1906. godine otkrio je bečki pedijatar Кlemes fon Pirke, koji je primijetio da su njegovi pacijenti imali burne reakcije na polen, prašinu i hranu. Iako nauka napreduje, alergija postaje sve izazovnija i opasnija. Naime, svako godišnje doba za alergičare je izazovno, ovisno šta je alergogen za pojedine osobe. Кada počne proljeće, osobe sklone alergiji počnu kihati, šmrkljati i kašljati. Iako nisu opasne po život, sezonske alergije donose niz neugoda i 'kradu' stotine radnih i školskih dana", govori na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

Kako ističe, najopasniji alergeni po zdravlje čovjeka su alergeni plijesni (buđi) iz ljudske okoline koji izazivaju alergijske bolesti disajnog sistema. 

Prof. dr. Zehra Dizdarević (Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba)

"Postoje sezonski alergeni koji se dijele na polene stabla (breza, lipa, bagrem, hrast, lijeska i čempres), koji se javljaju krajem februara, te početkom i krajem marta, a najopasniji su alergeni breze u fazi cvjetanja. Dalje, postoje poleni trava, koji se pojavljuju krajem marta i traju do kraja maja, te alergeni korova (ambrozija, bijeli i crni pelin) koji se javljaju u augustu i traju sve dok ne padne snijeg“, napominje stručnjakinja. 

Prema njenim riječima, alergične osobe prvim kontaktom s alergenom ne dobijaju nikakve simptome već nakon ponovljenog kontakta s alergenom polena dolazi do imunološke reakcije uz oslobađanje imunoglobulena E (IgE).

„Proljetna alergija vezana je s alergijom očiju praćena crvenilom, svrbežom i otokom te curenjem nosa praćeno bistrim iscjetkom, staklastog izgleda. Ponekad se može javiti i glavobolja, tj. migrene te ukoliko se ne liječi upala sluznice – rinitis, prelazi u upalu sinusa koji je povezan s alergijom na polen“, upozorava doktorica.

Kao jedna od najuvaženijih stručnjakinja na našim prostorima, prof. dr. Dizdarević naglašava da je terapija za alergične osobe individualna i da treba biti strogo pod kontrolom ljekara.

Prema njenim riječima, alergija je bolest prošlosti, sadašnjosti ali i budućnosti. 

Napominje da alergija nije izlječiva, ali ipak postoje metode u liječenju kojima se alergijske reakcije smanjuju kao i potreba za antialergijskim preparatima. Iako alergije nisu teške bolesti one su jako neugodne, jer ometaju svakodnevni život i rad. 

Prof. dr. Zehra Dizdarević (Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba)

„Vrlo je teško uspostaviti dijagnozu alergije. Osnovno je uzeti anamnezu. Ukoliko alergija nastaje u rano proljeće treba insistirati na saznanju da li je to alergija na brezu, čempres ili hrast? Pratiti nastaje li u aprilu ili traje čitavu godinu, nastaje li na suncu ili promjenom temperature? Dakle, anamneza je jedan odo osnovnih dijagnostičkih parametara. Drugi su pak parametri alergotestovi“, pojašnjava prof.dr. Dizdarević. 

U slučajevima jačih alergijskih reakcija, kada antihistaminici i lokalni kortikosteroidni pripravci za nos nisu djelotvorni, mogu se ordinirati druge vrste lijekova: kortikosteroidi u obliku tableta te inhalatorna terapija lijekovima ukoliko se kašalj ne smiri na terapiju antihistaminicima. 

„Većinu alergijskih reakcija čine alergijski rinitis i alergijski konjunktivitis koji se uspješno liječe s antihistaminicima, lokalnim kortikosteroidnim sprejevima i kortikosteroidnim kapima za oči“, ističe prof. dr. Dizdarević.

Na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba kaže kako je najvažnije utvrditi na koju ste biljku alergični te koristiti adekvatnu terapiju. Ono što može osobama koje pate od alergija olakšati život jeste praćenje bioprognoze i polenskog ikalendara.