Završna konferencija „Slobodni mediji za slobodno društvo“: Hoće li biti plaće?

U Sarajevu je održana Završna konferencija „Slobodni mediji za slobodno društvo“, na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnjeg projekta konzorcijuma kojeg čine Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH (AEMBiH), realiziranog uz podršku Europske unije.

Nakon što je moderatorica konferencije Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara, pozdravila sve prisutne, prvi je riječ uzeo Danijel Kovačević, politički savjetnik Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH, koji je naglasio da su mediji u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekat jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.

„U izvještajima Europske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, efikasnije sankcionisanje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obaveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU“, rekao je Kovačević.

Trending

Sud pustio na slobodu direktora FUP-a i šefa specijalne jedinice, troje ostaje u pritvoru

Nakon toga prisutnima se obratio predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

"U vrijeme dok pričamo kolege iz BHRT-a danas protestuju, jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće", podvukao je Divković.

Zanimljivo izlaganje je imao predsjednik AEMBiH Elvir Švrakić. On je izrazio nadu da će interaktivni HUB koji je rađen u okviru ovog projekta veoma brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.

„Sve što se dešava u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima preko 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekat dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga u društvu“, naglasio je Švrakić.

Snažnu poruku poslala je i profesorica Lejla Turčilo, šefica Odsjeka za novinarstvo i komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu (FPN), medijska analitičarka i članica BH novinara.

„Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni danas u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na jako velikom uzorku, analizirajući skoro 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate. Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i opštim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna. Pluralizam mišljenja i stavova mora biti mnogo više prisutan u lokalnim medijima“, kazala je profesorica Turčilo. 

O uspostavljenom Interaktivnom online centru (HUB), za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja neovisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti i kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja, govorio je Amir Saletović, glavni urednik na portalu Hayat.ba.

Putem zooma javio se autor istraživanja o radnim uslovima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana, koji je naveo da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama.

Na kraju konferencije, predstavnici šest organizacija civilnog društva govorili su o kapacitetima i mehanizmima edukacije građana u oblasti medijske pismenosti.