Veze među nama – društveni kapital u BiH
Radiosarajevo.ba
Foto: radiosarajevo.ba
O značaju društvenih veza, te društvenog kapitala za razvoj Bh. društva i značenju ovih pojmova i uloge medija u njihovom istraživanju i promociji govorili su Esad Hećimović, novinar magazina BH Dani, Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Nicola Nixon, voditeljica tima autora i glavna autorica istraživanja. Moderatorka prezentacije bila je Slobodanka Dekić iz Mediacentra Sarajevo.
Tri rezultata
Nixon je društveni kapital definisala kao dobrobit koja proizilazi iz članstva u društvenim mrežama. Navela je da su istraživanje sproveli na teritoriji cijele zemlje te da je fokus bio na osjetljivim skupinama, koje su najčešće isključene iz društvenog kapitala.
Prvi rezultat istraživanja je da društveno tkanje karakteriše mreža lokaliziranih veza temeljenih na porodičnim i dobrosusjednim odnosima, a svega 10% ljudi u BiH smatra da se ljudima može vjerovati.
Drugi rezultat je da je nivo članstva u udruženjima veoma nizak - svega 17,5%, a da su nivoi formalnog volonterizma ekstremno niski te da vjerovatnoća učlanjenja u neko udruženje raste sa obrazovanjem. Interesantan je i podatak da je broj muškaraca u udruženjima dvostruko veći od broja žena.
Treći rezultat pokazuje da je korištenje "štele" prisutno i većini odnosa u BiH te da je u 95 % slučajeva korisna za pristup osnovnim socijalnim uslugama. Također, većina građana koristi porodične veze pri traženju posla. Sve to dovodi do nejednakosti i obezvrijeđivanja pojedinca.
Nixon je kao preporuku navela dvije teme: jačanje učešća u udruženjima i smanjenje socijalne isključenosti.
Slični rezultati
Madacki je naveo da je ovo istraživanje jedno od rijetkih dešavanja u društvenim istraživanjima dođe do sličnih rezultata u dvije potpuno nezavisne studije.
"Ovo je značajan poduhvat zbog interdisciplinarnosti i suradnje institucija", rekao je Madacki te navodi da su u istraživanju došli do rezultata da život građana prvenstveno ugrožava neimaština, pa tek onda kriminal, nacionalizam i ratna prošlost.
Istraživanje je pokazalo da dolazi i do laganog pada tenzija na etničkoj i nacionalnoj normi i da je osjećaj pripadnosti jedan od najbitnijih faktora koji utiču na generisanje društvenog kapitala.
Podjele
Hećimović navodi da su njegova dosadašnja istraživanja uglavnom bila usmjerena na pitanje podjela. Objasnio je kako se u manjim mjestima uticaj polako pomjerio sa društvenih institucija na religijske (umjesto mjesne zajednice, džemat sada ima veći značaj).
Porodica je isto tako važna, ali nije svaka. Ukoliko ste iz neke poznate porodice, primarni ste na jedan način. Ukoliko ste iz porodice nekog drugačijeg tipa, primarni ste na drugi način, objasnio je Hećimović.
Preporučio je treba promovisati zajedničke vrijednosti za pripadnike različitih grupa, a naveo je i da je društveni kapital trenutno povezan sa socijalnim kategorijama i ratnim podjelama.
Vezano:
Mediacentar: "Veze među nama – društveni kapital u BiH"
ado, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.