Postizborni festum: Velika koalicija kao nužno zlo - Formula za formiranje vlasti 2026.

Rezultati Općih izbora 2026. godine još jednom neumitno pokazuju da se stabilna državna vlast formira na neumoljivoj matematici entitetskih i etničkih klubova u Domu naroda.

Nakon što su glasovi preliminarno prebrojani, retorika o nepremostivim razlikama i eventualno šire zamišljenoj ideološkoj isključivosti pada u drugi plan pred ustavnom arhitekturom zemlje.

Osovina SNSD - HDZ BiH, iznova utvrđena čvrstim, međusobno podržavajućim interesima, poslala je nedvosmislenu poruku političkim faktorima u Sarajevu: širok "probosanski blok" mora biti oformljen u svrhu osiguranja funkcionalnosti Vijeća ministara te eventualne parlamentarne prohodnosti.

Trending

Postizborni festum: Velika koalicija kao nužno zlo - Formula za formiranje vlasti 2026.

Time ideja o velikoj koaliciji četiri najveće političke grupacije - SDA, SDP-a, HDZ-a BiH i SNSD-a – prestaje biti samo smion teorijski eksperiment u postizbornom festumu te postaje jedini realan mehanizam uspostave nove vlasti nakon Općih izbora 2026. godine.

Domovi naroda ostaju ključne poluge utjecaja i političke moći u našoj zemlji. Time su HDZ i SNSD, stranke koje će kontrolisati državni gornji dom brojem delegata u klubovima Hrvata i Srba, isprofilisani izbornim rezultatima kao nezaobilazni partneri s kojima u koaliciji postoji – barem teorijska – mogućnost sprečavanja blokada koje smo u Parlamentu BiH gledali proteklih nekoliko godina.

Iskustva velikih koalicija

Iskustva evropske parlamentarne prakse pokazuju da se reformski iskoraci često prave upravo u formatima velikih koalicija, kada politički rivali postižu širi konsenzus u svrhu društvenog i državnog napretka.

Iako se te sintagme ne mogu nužno koristiti za cjelokupno djelovanje HDZ-a, a mandati koji postaju dio političke historije zemlje svakako nas uče da se ne odnose ni na SNSD, uzimajući u obzir odnose te dvije stranke i činjenicu da jednačini fale još dva elementa, za uspostavu nove vlasti koja će služiti i kao brana negativnom odnosu prema BiH, u ovom je trenutku ključno premostiti eventualni animozitet između SDA i SDP-a.

Prije 6 dana

HDZ i SNSD ponovo u centru slagalice: Mogući scenariji za novo Vijeće ministara

Dok su SNSD i HDZ BiH već usaglasili svoje pozicije i zajedničke pravce djelovanja, bošnjački, "probosanski", pa i građanski politički spektar nalazi se pred dilemom: kako izgraditi zajednički front u uslovima kada status quo nije moguće uspješno održati, a politički projekti koji su činili vlast od 2022. godine iz bh. entiteta Federacija BiH skoro da više uopšte ne postoje.

Druge mogućnosti (ne)postoje?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentirajući mogućnost da se vlast sa 'probosanske' strane formira uz eventualno uključivanje Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Demokratske fronte u širi koalicioni aranžman sa SDA, HDZ-om BiH i SNSD-om drugom političkom akrobatikom i mogućnošću postizborne matematike, kazao je kako je "DF sebe već diskvalifikovao".

Ne treba zanemariti ni mogućnost postizbornog aranžmana u kojem bi SDA nastojala zadržati ključne pozicije u izvršnoj vlasti, dok bi SDP i Stranka za BiH dobili uži prostor za učešće u njenom formiranju. Takav model ne bi bio bez političkog presedana, budući da iskustva iz perioda 2018–2022. godine pokazuju koliko raspodjela funkcija i međustranački odnosi mogu utjecati na dinamiku uspostave vlasti.

U tom kontekstu, eventualno uključivanje dodatnih političkih subjekata iz bošnjačkog i šireg "probosanskog spektra" moglo bi poslužiti ne samo proširenju parlamentarne podrške nego i nastojanju SDA da osigura širi politički legitimitet budućeg koalicionog aranžmana.

Formiranje vlasti

Formiranje vlasti u svakom slučaju leži na četiri politička stuba, a uspostava nove vlasti primarno se neće baviti političkim rivalstvima koliko težnjom za učešćem u vlasti, što je prvenstveni raison d'être svih političkih subjekata.

Velika koalicija je nesumnjivo najzreliji politički potez u ovom trenutku, iako su za nju - vrednujući protekli mandatni period u kojem su državnu vlast činili HDZ i SNSD - ipak potrebni politička hrabrost, jasan program rada, plan i strategija.

SNSD je svojim ponašanjem unutar institucija BiH tokom proteklog mandatnog perioda pokazao da nije stabilan partner te da se djelovanje te stranke kreće od usvajanja nužnih zakonodavnih rješenja pa sve do izazivanja ustavnih i sigurnosnih kriza.

HDZ je, s druge strane, demonstrirao da će blokirati rad Parlamentarne skupštine BiH kada i ukoliko to poželi, te da će zakoni usvojeni u Predstavničkom domu dugo stajati u ladicama Doma naroda BiH, pa čak, nažalost, biti i predmet otvorene političke trgovine.

SDP je kroz projekat Trojke participirao u državnoj vlasti od prošlih Općih izbora, pa je ta stranka iskusila kohabitaciju sa SNSD-om i HDZ-om u politički najnepovoljnijem trenutku po BiH na unutrašnjem i međunarodnom planu.

SDA bi se nakon iskustva u opoziciji trebala vratiti u vlast, gdje je dočekuju nimalo povoljni parametri koje su ostavili prethodnici, a koje je nužno rekalibrirati na postavke raspodjele moći kroz institucije iz perioda prije 2022. godine.

Izborni zakon, paralelno uspostavljena diplomatska mreža manjeg bh. entiteta, evropski i NATO put zemlje, očuvanje kapaciteta državnih institucija koje su na SNSD-ovoj "listi za odstrel", te raspodjela sredstava sa Jedinstvenog računa trezora samo su dio problematičnih oblasti s kojima će se stranke na "probosanskoj" strani suočiti.

Mandatni period nakon Općih izbora 2026. godine bit će politički vjerovatno još teži nego prethodni, uzimajući u obzir težinu zahtjeva koje će pred partnere koordinisano iznositi SNSD i HDZ.