Vantjelesna oplodnja u BiH: Za koga, gdje i koliko?

Radiosarajevo.ba
Vantjelesna oplodnja u BiH: Za koga, gdje i koliko?

Zvanična statistika pokazuje zabrinjavajuće podatke da se u Bosni i Hercegovini godišnje rode 83 bebe na 10.000 stanovnika, te prema natalitetu BiH zauzima posljednje mjesto u regionu. 

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u našoj zemlji je tokom 2014. godine registrirano rođenje 29.247 djece, što u odnosu na isti period 2013. godine pokazuje pad za 5,97 posto. 


S obzirom na lošu ekonomsku situaciju, mnogi se plaše proširiti porodicu na tri ili više članova. No, određeni broj onih koji se odlučuju na taj korak, bori se sa sasvim drukčijim i intimnim problemom. 

Neplodnost se definira kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće u toku godinu dana normalnih seksualnih odnosa (bez korištenja kontraceptivnih sredstava). Uzroci neplodnosti ili smanjene plodnosti su brojni i mogu biti muški, ženski, kombinirani i neobjašnjeni... 

Stoga se okreću ka drugom rješenju - vantjelesnoj oplodnji (IVF), medicinskom postupku potpomognute oplodnje jajne ćelije koja podrazumijeva transfer oplođenih zametaka u maternicu, implantaciju te razvoj trudnoće. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko privatnih klinika koje parovima mogu pomoći da dođu do željenog potomstva. 

Gledajući na par kao jedinku koja želi da se ostvari u roditeljskoj ulozi, suština IVF postupka leži u identifikaciji uzroka, kako bi se efikasnije moglo pristupiti tretiranju koje će voditi ka konačnom cilju – nakon devet mjeseci čuti dječiji plač u porođajnoj sali.

No, sigurno najveći problem jeste činjenica da u BiH ne postoji Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom na nivou države (zar nas čudi?), a ovo pitanje se rješava na različite/slične načine u FBiH i RS-u.

Medicinski potpomognuta oplodnja (MPO) je vrsta zdravstvene usluge koja je definirana kroz više propisa iz oblasti zdravstva, a uvrštena je i u nomenklaturu zdravstvenih usluga. 

"U Federaciji Bosne i Hercegovine, za sada, ne postoji, odvojen zakon kojim se regulira oblast liječenja steriliteta medicinski potpomognutom oplodnjom. Napominjemo da je članom 51. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine FBiH, br. 46/10 i 75/15) utvrđeno da vještačka oplodnja, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga, ne može biti predmetom privatne djelatnosti", kaže Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva za zdravstvo.  

Što se tiče finansiranja MPO iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ističemo da je Parlament FBiH 2009. godine donio Odluku o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. 

Navedenom Odlukom je utvrđeno da se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja finansira medicinski potpomognuta oplodnja do 37 godina starosti žene, kao i vještačka oplodnja do drugog pokušaja. Implementacija osnovnog paketa zdravstvenih prava je obaveza kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. 

"Dakle, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja saglasno citiranoj Odluci mogu finansirati do dva pokušaja vještačke oplodnje, i to ukoliko je žena starosti do 37 godina. 

Međutim, provedba Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih prava nije ujednačena na području svih kantona, i ovisi od dostupnih finansijskih sredstava, odnosno finansijske moći svakog pojedinog kantona", dodaje Peršić.

Osim navednog, treba naglasiti da se već duži niz godina iz sredstava fonda solidarnosti Federacije BiH finansira program Humana reprodukcija osoba s invaliditetom što podrazumijeva finansiranje medicinski potpomognute oplodnje osoba s invaliditetom. Navedeni program se finansira iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti kojim upravlja Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

"Bitno je istaći da je predviđeno donošenje Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. Naime, zakonom će se regulirati način i postupak obavljanja ove vrste oplodnje u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH. Zakon se radi interdisciplinarno, te će ovo vrlo osjetljivo pitanje obraditi, ne samo sa stručno-medicinskog, već i sa socijalnog, vjerskog i etičkog aspekta", vjeruje Peršić.

Kada je u pitanju teritorij Republike Srpske, Fond zdravstvenog osiguranja RS-a finansira dvije procedure vantjelesne oplodnje za parove kojima je to jedina mogućnost začeća.

"Fond je krajem 2011. godine počeo finansirati i drugi pokušaj vantjelesne oplodnje, dok je od 2007. godine Fond finansirao samo jednu proceduru vantjelesne oplodnje. Inicijativa za uvođenje finansiranja drugog pokušaja vantjelesne oplodnje potekla je od predsjednika Republike Srpske. Osim toga, pojedine lokalne zajednice u RS-u finansiraju i treći pokušaj vantjelesne oplodnje. 

Fond zdravstvenog osiguranja RS-a u cijelosti finansira dva postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, a ženama od 41 do navršene 42 godine Fond finansira 50 posto troškova. 

Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cijelosti refundira troškove", pojasnili su nam iz Službe za odnose s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Fond je od 2007. godine, pa do kraja 2014. godine ukupno odobrio 1 828 zahtjeva za prvi pokušaj vantjelesne oplodnje, dok je za drugi pokušaj (od 2011.) odobreno 760 zahtjeva. Konkretno, Fond je u 2014. godini odobrio ukupno 445 zahtjeva za postupak vantjelesne oplodnje (za prvi pokušaj odobreno je ukupno 277 zahtjeva, a za drugi pokušaj 168 zahtjeva). 

"Zahtjev za prvi i drugi pokušaj vantjelesne oplodnje mogu podnijeti svi parovi kojima je ova procedura jedina mogućnost začeća. Kriteriji za odobravanje se uglavnom odnose na medicinske indikacije. Tačnije, uvjeti su dokazan sterilitet i da je par u braku ili vanbračnoj zajednici najmanje dvije godine.

Ugovor za pružanje ove usluge osiguranicima Fonda zaključen je s privatnom zdravstvenom ustanovom Medico's iz Banje Luke, koja je za sada jedina u RS-u u kojoj se može raditi vantjelesna oplodnja. Jedna procedura košta oko 5.500 KM", tvrde iz Službe za odnose s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.

U suštini, kada se odlučite na ovakav korak, budite spremni na velike troškove. Prema nekim procjenama, za jedan proces IVF-a potrebno je između 4.000 i 8.000 KM. 

No jedan sićušni dodir otplaćuje sve muke.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije