Ugledni neuropsihijatar o prisilnoj hospitalizaciji: 'Imamo Zakon koji se ne provodi kako treba'

U ponedjeljak, 19. augusta, u naselju Ciglane ubijena je 60-godišnja Nadira Sahačić.

Kako je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u poslijepodnevnim satima, u utorak, 20. augusta, na području općine Centar, policijski službenici Odjeljenja za krvne, seksualne delikte i ratne zločine slobode su lišili muškarca M. D. (1997) iz Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo Ubistvo (član 166. KZ FBiH) na štetu 60-godišnje N.S. iz Sarajeva.

M. D. je u stanu u ulici Husrefa Redžića, u sarajevskom naselju Ciglane, u ponedjeljak uvečer, 19. augusta, usmrtio N.S. (1964).

Trending

"Tri kilometra do kraja svijeta" najbolji igrani film 30. Sarajevo Film Festivala

Građanke i građani Sarajeva nakon posljednjeg slučaja femicida u glavnom gradu Bosne i Hercegovine žive u strahu, naime, svako sarajevsko naselje ima barem jednog potencijalnog M.D. u svom okruženju.

"Zamislite da živite pored takve osobe i da se bojite za sopstveni i život porodice. Naše komšije nakon što su očistile nered iza takve osobe sada preživljavaju nove traume i ovaj put strahove. Policija dođe i uradi svoj dio posla, a ostali zašute i tu je naš sistem propao. Bojimo se svoje živote i živote svoje djece! Jesmo li bitni nekome?", pitaju se građani.

Prije 2 dana

Mnogi se opraštaju od Sarajke Nadire Sahačić: "Još jedan femicid u našem gradu"

Na fotografiji koju su objavili naši sugrađani vidimo išarane zidove - autorski rad njihovog komšije koji je, kako navode, brzinom svjetlosti otpušten sa psihijatrije.

"Molim svoje prijatelje i pratioce da djele objavu, da se zaustavi osoba kojoj je očigledno potrebna pomoć. Svo naselje je išarano od strane jednog lica. Jel moramo biti statistika i crna hronika u kojoj će stajati naša imena i dvije tri lijepe rečenice koje nećemo imati priliku da pročitamo", navedeno je u jednoj od objava na društvenim mrežama.

Građani rješenje problema vide u prisilnoj hospitalizaciji.

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 18. jula 2001. godine i na sjednici Doma naroda od 30. jula 2001. godine.

Ovim zakonom propisuju se osnovna načela, način organizovanja i provođenja zaštite te pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema osobama sa duševnim smetnjama.

U članu 22. ovog Zakona navodi: Osoba sa težim duševnim smetnjama koja uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i direktno ugrožava vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba može se smjestiti u zdravstvenu ustanovu bez pristanka, po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisanim ovim zakonom.

Dijete, maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti može se iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana smjestiti u zdravstvenu ustanovu i bez pristanka njenog zakonskog zastupnika po postupku za prisilno zadržavanje ili prisilni smještaj.

Član 24. istog Zakona navodi: Osobu sa duševnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da može neposredno ugroziti vlastiti život ili zdravlje odnosno život i zdravlje drugih u posebno hitnim slučajevima mogu ovlaštene službene osobe nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova dovesti u zdravstvenu ustanovu nadležnu prema prebivalištu ili boravištu osobe odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutno zatečena bez prethodnog liječničkog pregleda iz člana 23. stava 1. ovog zakona.

Prisilna hospitalijizacija u praksi

Kako bi saznali više o prisilnoj hospitalizaciji portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je neuropsihijatra dr. Omera Ćemalovića.

"Zakon se provodi već 20 i nešto godina i to vrlo uspješno, to mogu da tvrdim za J.U. Psihijatrijska Bolnica Kantona Sarajevo koja u svakom pogledu provodi taj Zakon, baš onako kako ga je zakonodavac predvidio, barem je tako bilo dok sam ja bio u bolnici", kaže dr Omer Ćemalović za portal Radiosarajevo.ba.

Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama u FBIH zdravstvena ustanova obavezna je sud obavijestiti o prisilnom zadržavanju pacijenta najkasnije u roku od 24 sati.

"Zakon kaže da osoba sa ozbiljnim duševnim smetnjama, koja zbog svog psihičkog stanja dovodi u pitanje i u opasnost svoje zdravlje i sigurnost ili zdravlje i sigurnost drugih bit će prisilno hospitalizirana i zadržana na liječenju u toj ustanovi.

Nadležna ustanova obavijestit će Sud da je ta osoba prisilno zadržana. Sud će potom obavijestiti vještaka koji će izaći i pregledati tu osobu, i reći da li treba da ostane ili ne, ukoliko osoba treba ostati odredit će i koliko dugo.

Također, policija ukoliko primijeti da je neka osoba u stanju u stanju duševnog rastrojstva može bez uputnice dovesti tu osobu u bolnicu i ta osoba će biti zadržana ili puštena u zavisnosti od procjene dežurnog doktora", kazao je Ćemalović za portal Radiosarajevo.ba.

"Dakle, imamo Zakon, ali nažalost se on ne provodi kako treba u mnogim sredinama i dolazi do propusta", veli neuropsihijatar.

Naš sagovornik dodaje i da je sličan zakon na snazi u bh. entitetu RS, ali i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji.