U BiH se u narednih 50 godina mogu očekivati zemljotresi do 7 stepeni po Richteru

Proteklog vikenda u Bosni i Hercegovini osjetila su se tri zemljotresa u različitim dijelovima države. Jedan od njih pogodio je pogranično područje Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a radilo se o snažnom zemljotresu jačine 4.2 stepena po Richteru, navodi se na stranici Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Nakon toga, sinoć, potres je prodrmao područje Lukavca.

U BiH se ponovo treslo tlo, treći put danas

Snažan zemljotres pogodio BiH, osjetio se u mnogim gradovima

Prema seizmološkim podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres je registrovan na dubini od dva kilometra, sedam kilometara južno od Čajniča na istočnoj granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Ovaj zemljotres nije zabilježen na stranici Seizmološkog zavoda FBiH jer epicentar nije bio na području BiH.

Podsjećamo, dva zemljotresa tog dana osjetila su se u Tuzli. Jedan je bio gotovo neosjetan, jačine 2,6 stepeni Richterove skale, dok je drugi zemljotres bio jačine 4,2 stepena po Richteru koji je pogodio u subotu ujutro u 9.05 sati područje Mramora, između Srebrenika i Tuzle. Epicentar zemljotresa bio je sedam kilometara sjeverno od Mramora, 90 kilometara od Sarajeva, navodi EMSC. 

Poznato je da je BiH trusno područje, stoga smo kontaktirali inžinjera geodezije i profesora geografije Vedrana Zubića koji je za Radiosarajevo.ba govorio da li u našoj zemlji postoji opasnost od jačih zemljotresa. 

"Južna Europa se kompletna nalazi u zoni tektonske aktivnosti tj. tektonski je labilna. Za navedenu aktivnost najviše je 'kriva' Afrika koja se, godišnje 2-3 cm, kreće ka sjeveru i gura Mediteransku ploču. Navedena ploča se podvlači pod npr. Balkanski poluotok te pravi tektonsku aktivnost. Zbog svega toga čujete često o trusovima u Italiji, Turskoj, nedavno u Grčkoj, kao i na cijelom Balkanu", rekao je Zubić.

Zubić je naveo kako litosfera nije kompaktna nego se dijeli na ploče koje se međusobno sudaraju na razne načine. To su labilne zone spredinga (razmicanja) zbog čega se javljaju veliki cunamiji, kontrakcije i subdukcije (podvlačenja). Gdje god postoje ove aktivnosti geotektonika je veoma labilna. 

Naš prostor nije aktivan kao što je tzv. Vatreni pojas Pacifika niti se možemo tektonski porediti sa Japanom ili Kalifornijom, ali je jasno da je kod nas trus više moguć nego u npr. Skandinaviji. Trus nas ne smije začuditi niti iznenaditi. Tektonske procjene su da bi se mogao dogoditi zemljotres do 7 Rihterove skale, ali to je samo predispozicija, rekao je Zubić, te je dodao da kad se priča o tektonski aktivnom prostoru, ljudi zaboravljaju da neki prostor može više stoljeća biti "miran" pa se probuditi. Slično je i sa vulkanima koji znaju godinama "spavati" pa se naglo probuditi.

"Kod nas se reljef još endogeno formira. Zbog podvlačenja planine nam rastu te ih zovemo mlade vjenačne. Dinaridi su pravca SZ-JI te nam govore o smjeru kretanja subdukcije. Ali oni nisu nastajali u istom periodu. Npr. unutarnji Dinaridi na sjeveru čine taj sjeverni pojas koji je odvojen crtom Kozara-Spreča. Ista je zona diskontinuiteta te zbog toga iznimno labilna. Da je živ Mohorovičić utvrdio bi da je tu plitka zona širenja trusa tj. da su plitki hipocentri. Na toj crti su npr. Banja Luka, Teslić, Doboj, Tuzla. Tuzla ima i problem potencijalnih urvinskih trusova", pojasnio je Zubić.

Također, naveo je i kako je druga zona dislokacije je crta Grmeč-Zelengora. Tu se nalaze npr. Livno i Mostar. Zubić je prokomentirao kako se Grmeč (grmi) i Treskavica (trese se) ne zovu tako slučajno!

"Napomena je da su u zadnjih nekoliko mjeseci bili trusovi kod Mostara i baš u zoni Treskavice", dodao je te je rekao kako su te dvije zone najgore.

"Ali i druge regije nisu 'stabilne' Recimo prostor šire okoline Glasinca ili spoljašnji Dinaridi imaju tektonsku predispoziciju", rekao je profesor Zubić za Radiosarajevo.ba.

Profesor Zubić je skrenuo pažnju na to da treba voditi računa o gradnji saobraćajnica i urbanih cjelina.

"Moraju se 'ispoštovati' svi naučni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju itd. Samo vas napominjem kolike su nesreće bile u Turskoj 1999. zbog gradnje kuća u labilnoj zoni. Poslije je to dobilo i sudski epilog, ali šteta ljudskih života je nemjerljiva", rekao je Zubić dodajući kako ako želimo smanjiti posljedice prirodnih pojava moramo ulagati u nauku i slušati je.

Istakao je i kako ne možemo predvidjeti tačno period trusa.

"Veliki trus je praćen onim manjeg intenziteta jer se litosfera stabilizira. E to znamo. Ali one panike kao prije par godina u Zenici, kada je neko neodgovoran rekao da će se trus ponoviti sutra u isto vrijeme su nebulozne. Dakle, postoji opasnost i realno trus nam nije nepoznata pojava", rekao je inžinjer geodezije i profesor geografije Vedran Zubić za Radiosarajevo.ba.

Iz Seizmološkog zavoda su za Radiosarajevo.ba pojasnili da je zemljotres, kao prirodna pojava, stohastički proces koji se javlja sporadično u vremenu i prostoru i da je nezavisan od prošlih i budućih seizmičkih pojava na određenoj teritoriji. Trajanje razorne snage zemljotresa je od nekoliko sekundi do najviše jedne minute. S druge strane, zemljotres “ne poznaje” bilo kakve političke ili administrativne podjele tako da zemljotresi velike jačine mogu izazvati materijalne štete i odnijeti ljudske živote na veoma velikim udaljenostima od epicentra (područja u kojem se najjače manifestuje).

"Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu (Italija) i jugozapadu (Alžir) Mediterana."

Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati zemljotresi razorne jačine. Pored toga, na području planine Treskavice registrovana je epicentralna zona veoma snažnih zemljotresa. Na svim ovim područjima, prema našoj historijskoj arhivi, javljali su se zemljotresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stepeni Merkalijeve skale u epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se zemljotresi razrorne snage koji mogu imati značajan efekat i na teritoriji BiH, naveli su iz Zavoda.

Na samoj teritoriji BiH, kako su naveli, gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registruju zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.

"Mada je vrlo nezahvalno davati 'prognozu' seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju, ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do VII stepeni Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do snažnijih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banja Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti ljudske živote", rekli su iz Seizmološkog zavoda. 

"Što se tiče slabijih zemljotresa, oni se "redovno i očekivano" javljaju na pojedinim područjima (naročito područja Banje Luke, Sarajeva, Livna, Mostara, istočne i zapadne Hercegovine), što je s druge strane dobro jer se time (putem slabijih potresa) oslobađa seizmička energija i samim time mogućnost pojave snažnijih zemljotresa postaje minimalna", rekli su iz Seizmološkog zavoda za Radiosarajevo.ba.