Tragom drevnih Bošnjana: Bosna pripada svom bosanskom narodu

Promocija je imala za cilj otvoriti javni dijalog o izgradnji, jačanju i promociji bosanskog nacionalnog identiteta, a autori, te promotori ovog djela, Jasmin Branković, pomoćnik federalnog ministra obrazovanja i nauke i Asim Krhan, politolog i direktor Muzeja Hercegovine, govorili su u kontekstu „razvoja bosanske države i nacionalnog identiteta kroz historiju“.

Piše: Faruk Vele

Taner Aličehić istakao je da je ovo djelo rezultat trogodišnjih aktivnosti, te da predstavlja skup razmišljanja i tekstova dvojice autora.

"Knjiga se bavi prepoznavanjem zabluda i preispitivanja koje su nas na nekin način obilježile tokom našeg odrastanja, koje su bile nametnute u prošlosti od strane antibosanskih politika. Veoma se lako može uvidjeti koliko su nacionalisti s ovog područja oduvijek strahovali od bosanske države i bosanskog naroda. Jednostavno zbog toga što je bosanstvo bilo sinonim za ljubav i inkluzivnost na ovim prostorima", poručio je Aličehić.

Cilj knjige jeste prepoznati sve zablude i laži koje su imale samo jedan zadatak, a to je da se „zatre trag bosanskoj državi njenom narodu i bogatom kultunornom i historijskom naslijeđu toga naroda“.

"Mnogi ljudi su skupo platili činjenicu da su se bavili, kulturom, historijom, tradicijom i identitenom bosanskog naroda“, podvukao je Aličehić.

Nadalje, kazao da je u Bosni uvijek živio jedan narod i da se stoljećima nazivao Bošnjacima. On je jedini na prostorima Evrope "uvijek bio vjerski pluralan".

"Ti Bošnjaci su se krajem 19. vijeka našli pod pritiskom susjednih nacionalnih ideja... Budućnost ove države zavisi od onih koji se danas smatraju Bošnjacima. Ako odustanu od vjerske dimenzije toga naroda i prihvate da svaki građanin ove države ima pravo da se smatra Bošnjakom, ova država će imati budućnost", naglasio je.

Jasmin Branković podcrtava da knjiga "Tragom drevnih Bošnjaka" daje vrlo utemeljen historijski pregled nastanka i razvoja bosanske države, njene duhovnosti i bosanskog identiteta.

"Nacionalističke ideologija zemalja okruženja su izvršile snažan utjecaj i razorno djelovale na ukupno bosansko društvo, ali ga, ipak, nisu uspjele uništiti. Bosanski duh je previše žilav, previše jak i on se uspio održati čitavo to vrijeme... Potrebno je tražiti puteve kako da dođemo do konačnog cilja, da ono što čini bosanski duh, bosansku državu zaista u potpunosti obuhvati ove naše prostore i da to bude još čvršća brana svim onim ideologijama koje toliko razorno djeluju već, evo, 200 godina na bosansko biće", rekao je Branković.

Prema njemu, bosanstvo, bošnjaštvo i bosanska država predstavljaju nepremostivu prepreku za one koji već dva stoljeća rade na njezinom uništenju.

Asim Krhan govorio je o specifičnost bosanskog pluranog društva, snažnim vezama koje su isprepletene u našem društvu.

"Te veze i ta pluralna suština su bili velika brana kod ove zadnje agresije. Svako drugo duštvo, društvo koje je labavije, ne bi izdržalo ovakvu razinu agresije", ističe Krhan.

Prema Krhanu, današnje poimanje nacije evroatlanskom svijetu konvencionalno se odnosi na pojam državljanske nacije, političke nacije i vezano je za pojam ustavnog patriotizma.

"Svidjela mi se rečenica kolege Đenana Galešića u kojoj kaže da je nosilac etničke kulture narod, a nacija je nosilac političke kulture. Bosna kroz svoju hiljadugodišnju historiju ima sve elemente da bude nacija, na način da ima svoj narod, da je sačuvala taj integristički smisao, od svojeg imena pa do ostalih aspekata... Ova knjiga daje odgovore na pitanja da li je razvoj nacionalne identifikacije na tlu BiH deifnitivno završen, da li je moguće zamisliti bh. društvo u kojem će doći do razdvajanja religijsko-kulturne od nacionalne identifikacije, te da li je moguće promovisati bosansku naciju kao naciju bh. državljana. Bosanska nacija, naravno, ne negira do sada posebno formirane identitete", ocijenio je Krhan.

Konstatirajući da se "nalazimo u individualnoj i kolektivnoj agoniji", koautor djela, Đenan Galešić, podsjetio je da prisutnost svih faktora bosanske pluranosti, ne samo vjerskih, na svim dijelovima bosanske zemlje egzistira hiljadu godina.

"To je katalizator nastanka i opstanka bosanske filozofije života. Baza ove pojave je kršćansko, muslimansko i jevrejsko naslijeđe koje je prisutno i razvija se u Bosni, koje čini opšte bosansko naslijeđe. To bosanstvo o kojem ovdje govorimo znači stvaranje i njegovanje osjećaja povezanosti i solidarnosti stanovništva", tvrdi Galešić.

Prema njemu, bosanski ideal sastoji se „iz moralno zasnovanog društva s pravom na religijske razlike“.

"Od 19. vijeka Bosna je izložena aspiracijskom nastojanju da se ovaj prostor, bosanski prostor, prisvoji, usvoji, konstruiše kao prostor drugih nacija, prvo srpske, a onda i hrvatske. Unutra tih aspiraicjskih nastojanja i Bosna i bosanstvo i bosanska kultura i bosanska prošlost, bosanska politička svijest, bosanka filozofija života su bile glavna smetnja njihovim ciljevima, a to je homogenizacija društva, zaokružavanje teritorije i nacijska čistoća", poručuje Galešić, te nastavlja:

"Jer ako postoji bosanski narod, bosanski plurani narod, onda on može postati politički svjestan narod, to jeste može postati nacija. Bosna onda pripada svom bosanskom narodu, sa svim svojim razlikama. Bosnaski narod nije ono u što ga se zbija. Bosanski narod je kategorija koja je rušena, nipodašatavana posljendjih 150 godina, i to u clju onemogćavanja dvije stvari - bosanske nacije i bosanske države“.

U očima srpskog i hrvatskog nacionalizma 19. vijeka, konstatira dalje Galešić, Bosna se smatra greškom, nedovršenim poslom, anomalijom, a bosanska religijska pluralnost se upotrebljavana protiv Bosne i krivo intepretira.

"Obnova bosanske svijesti, koja nikako ne ide na uštrb nijednog pojedinačnog pripadanja bosanskih ljudi, uslov je naše budućnosti. Ovim se, prije svega, trebaju baviti Bošnjaci. Bošnjaci moraju biti motor, katalizator tih procesa. Podjele i suprostavljenosti u bosanskom društvu valja prevazilailati, a ovaj izazov je od egzistencalijne važnosti upravo za Bošnjake. Bošjaci se ponovo otkrivaju u svojem bosanstvu", zaključio je Galešić.