SZO: Broj ljudi koji žive sa mentalnim poremećajem dostigao skoro miljardu

0
DW
SZO: Broj ljudi koji žive sa mentalnim poremećajem dostigao skoro miljardu
Foto: Unsplash / Svaki pritisak ostavlja trag na psihu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava 10. oktobar kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Cilj je "podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilisanje napora za podršku mentalnom zdravlju".

Zagovornici mentalnog zdravlja, uključujući SZO, već se decenijama snažno zalažu za reformu zaštite mentalnog zdravlja. Ove godine naglašavaju da prava bura događaja, od pandemije koronavirusa do ekonomskih kriza, ima veliki uticaj na mentalno zdravlje širom svijeta.

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Globalni porast problema

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Globalni porast problema

Vlada Portugala odbija pokrenuti proces isplate odštete za zločine transatlantskog ropstva

Vlada Portugala odbija pokrenuti proces isplate odštete za zločine transatlantskog ropstva

Prema Svjetskom izvještaju o mentalnom zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u junu, depresija i anksioznost porasli su za 25 posto u prvoj godini pandemije, čime je broj ljudi koji žive sa mentalnim poremećajem dostigao skoro milijardu.

"Usluge psihijatrijskih službi su se ozbiljno poremetile proteklih godina, a jaz između potrebnog i stvarnog tretmana u liječenju mentalnog zdravlja se povećao", rekao je portparol Svjetske zdravstvene organizacije za DW.

Posebna inicijativa za mentalno zdravlje

Kako se na to reaguje? Svjetska zdravstvena organizacija je 2020. godine osnovala Posebnu inicijativu za mentalno zdravlje. To je najambiciozniji program SZO za mentalno zdravlje do sada, koji ima za cilj da poveća pristup uslugama mentalnog zdravlja za 100 miliona ljudi u 12 zemalja, uključujući Ukrajinu, Jordan i Zimbabve.

"Mnoge zemlje imaju veoma zastarjele mandate službi za mentalno zdravlje. Radimo sa zemljama na promjeni njihovih pristupa kako bi se povećala dostupnost podrške", rekla je za DW Alison Šafer, tehnička savjetnica u Odjeljenju za mentalno zdravlje SZO.

WHO: Pandemija COVID-19 stvorila globalnu krizu mentalnog zdravlja

WHO: Pandemija COVID-19 stvorila globalnu krizu mentalnog zdravlja

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kada je inicijativa počela u januaru 2020. godine, pet miliona ljudi više ima pristup mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci. Psihosocijalna podrška uključuje izgradnju porodičnih i lokalnih mreža oko ljudi kojima je potrebna podrška.

"Trebalo nam je dvije i po godine da pokrenemo inicijative, ali sada očekujemo sve veći napredak u proširenju usluga u oblasti mentalnog zdravlja kako bi što više ljudi moglo da pristupi podršci", kazala je Šafer.

Jedan od najvećih uspjeha do sada je pružanje psihosocijalne podrške tokom kriza, kao što su pandemija Covida-19 ili sukobi u Ukrajini i na Filipinima.

"Imamo najneposredniji uticaj na ljude. Ključ je u pružanju psihosocijalne podrške ljudima koji prolaze kroz krizu", istakla je je Šafer.

Šafer je takođe navela prve uspjehe u zemljama poput Paragvaja koje su omogućile konsultacije sa psihijatrima putem video poziva. Tokom pandemije koronavirusa, video konsultacije su bile posebno efikasne u održavanju podrške zajednice.

Kakav je utjecaj rata i pandemije na mentalno zdravlje u Europi

Kakav je utjecaj rata i pandemije na mentalno zdravlje u Europi

"Zvuči prilično jednostavno, ali ono što je nedostajalo je infrastruktura", dodala je ona.

Pristup na osnovu globalne slike

Šafer je rekla da je jedinstvenost Specijalne inicijative SZO za mentalno zdravlje zasnovana na pristupu koji se zasniva na širokom uvidu.

"Ne postoji samo jedan način da se pristupi uslugama i podršci za mentalno zdravlje. To zahtijeva širu perspektivu od dosadašnje, ne samo fokusiranje na pojedinačne intervencije ili grupe, već na čitav sistem usluga mentalne zdravstvene zaštite. Usluge se mogu ponuditi u zdravstvu, ali i u školama, organizacijama u zajednici, vjerskim zajednicama, grupama i preduzećima", podcrtala je ona za DW.

Jedan od ciljeva inicijative je fokusiranje na pružanje podrške rizičnim grupama. Rizične grupe obuhvataju između ostalog, ljude koji doživljavaju diskriminaciju ili kršenja ljudskih prava, uključujući i one koji se identifikuju kao LGBT.

"Već vidimo prve uspjehe, pomažemo ljudima da shvate da seksualna privlačnost između osoba istog pola nije mentalni poremećaj, a te bi osobe mogle biti izložene većem riziku od narušavanja mentalnog zdravlja zbog društvene stigme i diskriminacije, pa im je potrebna podrška", izjavila je Šafer.

Mentalno zdravlje: Evo kako se nositi s posljedicama pandemije

Mentalno zdravlje: Evo kako se nositi s posljedicama pandemije

Ona kaže da uspjeh počiva na zasnivanju podrške mentalnom zdravlju na naučnim dokazima, na decenijama učenja i na pravima osoba koje žive sa mentalnim zdravstvenim problemima i psihosocijalnim invaliditetom. Ali inicijativa nije prošla bez političkih izazova.

Lokalni programi i trajna podrška

Inicijativa SZO bilježi prve uspjehe, ali projekat će se završiti 2023. Nije jasno šta će se nakon toga desiti sa mrežama podrške mentalnom zdravlju.

Rene Elondu, konsultantkinja za borbu protiv diskriminacije u berlinskoj savjetodavnoj organizaciji Izvori nade, kritična je prema inicijativama za mentalno zdravlje koje imaju fiksno trajanje.

"Pomoć koja je ljudima potrebna nema kraja. Ljudima je veoma teško da se nose sa mentalnom nestabilnošću. Potrebno je vrijeme da se ljudi otvore i progovore. Potrebno je vrijeme da se uspostavi mreža podrške", kazala je Elondu za DW.

Njena organizacija pruža savjetovanje i podršku migrantskim zajednicama u Njemačkoj, posebno crnačkim zajednicama. Veza između problema mentalnog zdravlja i diskriminacije, rekla je Elondu, je očita.

"Ljudi, koji doživljavaju diskriminaciju, često se stide ili se vide kao dio problema. Osjećaju se otuđenim od zvaničnih struktura, što ih čini izolovanim i povećava mogućnost izbijanja psihičkih problema", rekla je ona.

U organizacji 98 odsto tima čine crnkinje koje su u Njemačku došle kao odrasle osobe. Elondu je naglasila da je važno da psihosocijalnu njegu vode ljudi iz istih zajednica kao i oni kojima se pokušava pomoći.

"Angažovanje zajednice je nužno. Članovi tima imaju slična iskustva sa diskriminacijom, pa se lako mogu povezati sa nekim i analizirati signale psihičkih poteškoća. Takav pristup pomaže da se izgradi povjerenje u sferi mentalnog zdravlja", dodala je Elondu.

"Ako želite da se bavite pitanjima mentalnog zdravlja, morate da sarađujete i sa zajednicama i sa stručnjacima. Tek tada možete napraviti trajnu promjenu", zaključila je ona.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije