Infografika / Svi kontroverzni dobitnici Nobelove nagrade

10. 12. 2019. u 11:09:00 Anadolija

Shares: 0

Odluka da se austrijskom autoru Peteru Handkeu dodijeli Nobelova nagrada za književnost uprkos tome što se radi o nekome ko je  negirao genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici, podsjetila je na ranije kontroverzne odluke Švedske akademije nauka.

Handke, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, poznat je po kontroverznim stavovima o dešavanjima na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Njegovi stavovi i izjave o dešavanjima na Balkanu su izazvali žustre rasprave u zemljama regiona, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Porodice bošnjačkih i albanskih žrtava zločina su održale proteste u BiH i na Kosovu, zahtijevajući da se odustane od dodjele nagrade Handkeu.

Veliki protest protiv Švedske akademije najavljen je za 10. decembar u Stockholmu, kada će dobitnicima biti uručena Nobelova nagrada.

Dva vanjska člana su napustili Odbor za Nobelovu nagradu za književnost, nakon što su kritikovali Švedsku akademiju. Gun-Britt Sundstrom je izjavila da je izbor Handkea interpretiran kao da književnost stoji iznad politike, dodajući da ona ipak ne dijeli takvo mišljenje, zbog čega je napustila Odbor za Nobelovu nagradu za književnost.

Ex-članica Nobelovog komiteta: Književnost ne može biti odvojena i iznad politike

Svijet je ove sedmice obišla vijest da su zbog različitih "skandala" koje potresaju Nobelov komitet za književnost, dva vanjska člana napustila su to tijelo Švedske akademije nauka i umjetnosti. Ostavke su, podsjetimo, podnijeli autor Kristoffer Leandoer, koji je poručio da odlazi, jer nema "ni strpljenja ni vremena" da čeka da odbor završi svoje reforme, te Gun-Brit Sundstrom.

Diskusija o nagradama EU i Obami 

Europska unija je 2012. godine bila dobitnik Nobelove nagrade za mir, zbog njenih šezdesetogodišnjih zasluga u izgradnji mira, pomirenja i razvoja u Europi. Ipak, dodjela nagrade EU-u je izazvala rasprave u određenim krugovima koji su tvrdili da zemlje članice EU-a prodaju oružje drugim zemljama zbog čega Unija ne zaslužuje ovu prestižnu nagradu.

Nobelovu nagradu za mir je 2009. dobio tadašnji američki predsjednik Barack Obama zbog, kako je naveo Komitet za dodjelu Nobelove nagrade, njegovog doprinosa za razumijevanje među narodima, razoružanje, zaštitu okoliša i mirno rješavanje sukoba. Ipak, uslijedile su kritike na ovu odluku zbog njegove politike u Iraku i Afganistanu.

Kontroverze oko dodjele nagrade Maathaiju i Kissingeru

Nobelova nagrada za mir za 2004. godinu dodijeljena je Kenijki Wangari Maathai, prvoj Afrikanki i prvoj ekološkoj aktivistici koja je dobila tu nagradu. Međutim, Maathai je kritikovana da nije uradila dovoljno u borbi protiv korupcije u svojoj zemlji, ali i protiv uništavanja šumskih površina u Keniji.

Henry Kissinger je 1973. godine bio dobitnik Nobelove nagrade za mir, što je također izazvalo velike kontoverze. Kao razlog za odlikovanje savjetnika američkog predsjednika za sigurnost navedeno je okončanje rata u Vijetnamu. Uprkos tome, taj rat je još jednom naglo eskalirao i odnio mnoge žrtve. Zajedno s Kissingerom, dobitnikom Nobelove nagrade za mir je proglašen i Vijetnamac Le Duc Tho, ali on je odbio primiti nagradu uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još uvijek ne vlada mir.

Liderka Mijanmara na meti kritika

Nobelova nagrada za mir je 1991. godine dodijeljena liderki Mijanmara Aung San Suu Kyi, što je naišlo na brojne kritike širom svijeta zbog njene šutnje prema zločinima koji se vrše u njenoj zemlji prema muslimanima Arakana. Vodile su se žustre diskusije o tome da bi joj mogla biti oduzeta nagrada, ali je predsjednik Nobelove fondacije Lars Heikensten kasnije izjavio da njezina Nobelova nagrada neće biti povučena.

Dobitnice Nobelove nagrade traže od Suu Kyi da zaustavi genocid nad Rohinjama

Tri dobitnice Nobelove nagrade za mir u srijedu su optužile mijanmarsku de facto čelnicu Aung San Suu Kyi i vojsku te zemlje za genocid nad Rohinja muslimanima i zaprijetile su krivičnim progonom.

Infografika - undefined

Infografika


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA