Svaki osmi stanovnik BiH pati od depresije

''Mnogi uopće ne znaju da je depresija bolest i ne traže pomoć, dok drugi smatraju da je to moralno pitanje ili egzistencijalna drama, neka prolazna slabost i stoga vjeruju da se depresija liječi isključivo razgovorom, odnosno psihoterapijom'', rekli su za Bljesak.info stručnjaci iz ove oblasti.

Tekst objavljen u rubrici Šta drugi pišu preuzimamo s prijateljskog portala Bljesak.info.

Dr. Divić Nikola, specijalist psihijatrije i Danka Mihajlović, psiholozi iz Teslića navode kako je depresija i moralno pitanje i egzistencijalna drama, ali je primarno bolest i kao takva se liječi medikamentima.

Kako su nam rekli iz Društva psihologa BiH najnoviji statistički podaci govore da tijekom života jedna od četiri žene i jedan od osam do deset muškaraca dožive najmanje jednu epizodu depresije.

Istodobno, Svjetska zdravstvena organizacija ulaže prigovor zbog propusta u dijagnosticiranju depresije, što dovodi do toga da od deset depresija šest nije dijagnosticirano, pa samim time ni liječeno.

Iz Društva psihologa BiH kažu kako su s obzirom na tešku ekonomsku situaciju, brojne negativne posljedice rata, postojanje velikog broja ljudi s PTSP-om, veliki broj nezaposlenih te uopćeno postojanje osjećaja nesigurnosti koji je danas sve prisutniji, simptomi depresije i pojava ove bolesti u BiH sve je učestaliji.

S ovim se slaže i diplomirana psihologinja Majda Šehić iz Udruženja mladih psihologa koja kaže kako postoje podaci koji ukazuju na to da je i kod nas porasla prodaja/konzumacija antidepresiva, što ukazuje na porast depresije. No, kako u BiH ne postoji registar osoba koje pate od ove bolesti, to nije moguće potvrditi.

Nepostojanje jedinstvenog registra u BiH potvrdili su i iz KB Mostar i iz Društva psihologa BiH.

Unatoč tome što ne postoji poseban registar osoba koje pate od depresije liječnici Divić i Mihajlović kažu kako postoji procjena stručnjaka da ’’svaki osmi stanovnik naše zemlje pati od nekog oblika depresije, u turobnom, crnom i sumornom raspoloženju, što iscrpljuje životnu energiju, nagriza nadu i briše životnu radost''.

''Najveća učestalost depresije je u populaciji od 45 do 64 godine, a zatim u populacijama od 18 do 29 godina i od 30 do 44 godine, odnosno u radno sposobnoj populaciji. Ono što posebno zabrinjava je tendencija sve ranijeg javljanja depresije, tako da se može očekivati da će najveća učestalost bolesti u budućnosti biti pomjerena k mlađim populacijama'', upozoravaju Divić i Mihajlović.

U Mostaru je u razdoblju od 1. siječnja 2011 g. do 31. kolovoza 2014. u Klinici za psihijatriju Sveučilišno-kliničke bolnice Mostar hospitaliziran 2214 bolesnik, od toga je 12.54 posto hospitalizirano upravo zbog depresije.

''Ukupan broj bolesnika hospitaliziranih na našoj klinici od depresivnih poremećaja u koje smo uvrstili: Bipolarni afektivni poremećaj, Depresivna epizoda te Ponavljajući depresivni poremećaj iznosi 277. Od toga, ukupan broj žena iznosi 188, a broj muškaraca 85. Od toga broja četiri bolesnika su umrla'', rekla nam je predstojnica Klinike za psihijatriju SKB Mostar mr.sc. Katica Nikolić, dr. med.

Nikolić kaže kako se u Kliniku za psihijatriju zbog depresije češće javljaju žene nego muškarci, te kako prosječna životna dob bolesnika iznosi 51,22 godine.

Građani BiH u velikoj mjeri zanemaruju mentalno zdravlje. Naime, svaki deveti ili deseti oboljeli potraži pomoć u psihološkom savjetovalištu, a i tad se javljaju na inicijativu drugih, kaže Divić.

Psiholog Mihajlović navodi kako je kod nas u narodu još uvijek duboko ukorijenjeno shvaćanje da su psihičke bolesti tek prolazna stvar.

''Kod nas je mišljenje da je, s jedne strane, riječ o prolaznoj slabostima, s kojima se oboljeli sam mora nositi i njima se othrvati, a s druge strane predstavljaju veliku sramotu za obitelj u kojoj se jave, i koje se, stoga, moraju skrivati od okoline. I jedno i drugo za posljedicu imaju to da se osobe sa problemima u mentalnom zdravlju ili uopće ne javljaju liječnici ili se jave kad je problem već uznapredovao'', upozorava Mihajlović.

Osim registriranih psihoterapeuta iz oblasti KBT (kognitivno-bihejvioralne psihoterapije) u BiH, gotovo svi Domovi zdravlja (s ili bez Centara za mentalno zdravlje) imaju po jednog ili više zaposlenih psihologa, od čega je određen broj educiran i za druge psihoterapijske procedure. Šehić potvrđuje kako BiH ima dovoljan broj stručnog kadra, te kako je depresija postala vodeći razlog zbog kojeg osobe traže pomoć psihijatra ili psihologa.

''Osobe koje primijete simptome depresije mogu se obratiti psihijatrima i psiholozima u kliničkoj praksi. Također, u BiH sve je veći broj psihoterapeuta različitih modaliteta koji tretiraju ovu bolest. Zadatak psihologa i psihoterapeuta nije samo u otklanjanju simptoma depresije i drugih bolesti, nego i u unaprjeđenju kvalitete mentalnog zdravlja koji je osnova za zdravo funkcioniranje osobe, razvijanje osjećaja zadovoljstva, ali i rasta i razvoja svakog pojedinca ponaosob'', kažu iz Društva psihologa BiH.

Simptomi depresije su sniženo osnovno raspoloženje, bezvoljnost, gubitak interesa i inicijative, smanjena energija, koncentracija i pažnja, povećan umor, zamor nakon najmanjih aktivnosti, pesimistički pogledi na budućnost, osjećaj krivnje i bezvrijednosti, poremećaj spavanja, smanjen apetit, te suicidalne ideje i nakane.