Sve više studenata u Sarajevu i radi i studira: Gdje najčešće nalaze posao i koliko zarađuju?
Sve veći troškovi života natjerali su mnoge studente u Sarajevu da uz predavanja i ispite pronađu i izvor sopstvenog prihoda. Poslovi u trgovinama, ugostiteljskim objektima, skladištima ili na promotivnim aktivnostima danas su među najčešćim izborima, a oglasi za studentski angažman gotovo svakodnevno se pojavljuju na društvenim mrežama i platformama za zapošljavanje.
Dok jedni u studentskim poslovima vide priliku za sticanje iskustva i dodatnu zaradu, drugi upozoravaju na niske satnice, lošu organizaciju rada i nepoštivanje dogovorenih uslova.
Šta zakon kaže o studentskom radu?
Za razliku od ranijih godina, studentski rad u Federaciji Bosne i Hercegovine danas je i zakonski uređen. Dopunama Zakona o radu, koje su stupile na snagu 2024. godine, studentima je omogućeno da rade na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Poznat datum isplate penzija za juli, dolaze s povećanjem od 3,5 posto
Takav ugovor mogu zaključiti studenti koji imaju status na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi, bez obzira na to studiraju li redovno, vanredno ili učenjem na daljinu. Poslodavac ih može angažovati za sezonske i pomoćne poslove, odnosno poslove koji ne predstavljaju povećan rizik po sigurnost radnika.
Zakonom je propisano da student može zaključiti najviše dva ovakva ugovora u toku jedne kalendarske godine, a ukupan angažman ne može trajati duže od 180 dana. Prilikom zapošljavanja potrebno je dostaviti potvrdu o statusu studenta, dok pravo na ovakav oblik rada imaju studenti od 18 do 26 godina.
Važno je istaći i da studenti imaju pravo na odmor tokom rada pod istim uslovima kao i ostali radnici, kao i druga prava propisana zakonima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
Studenti u Sarajevu promijenili prioritete: Ovo su najtraženiji fakulteti na Univerzitetu u Sarajevu
Gdje studenti najčešće rade?
Najveći broj oglasa odnosi se na rad u trgovinama, ugostiteljskim objektima, skladištima, promocijama i administraciji. Poslodavci najčešće traže radnike tokom ljetnih mjeseci, praznika ili sezona sniženja, kada je obim posla povećan.
Mnogi studenti posao pronalaze putem Facebook grupa, studentskih servisa ili direktnom prijavom kompanijama.
Među studentima koji su podijelili svoja iskustva često se spominju supermarketi. Veliki broj njih navodi da su slali prijave, ali nikada nisu dobili odgovor. Ipak, oni koji su uspjeli dobiti posao uglavnom ističu da su zadovoljni uslovima rada, organizacijom i odnosom prema studentima.
Rad u trgovinama: Iskustva se razlikuju
Prema informacijama koje studenti dijele u Facebook grupama, satnica u pojedinim trgovinama kreće se od oko 6,50 KM do oko 4,5 KM. Veliki broj prodavnica u Sarajevo City Centeru redovno traži studente, naročito tokom sezonskih akcija i sniženja. Međutim, kada je riječ o iskustvima, studenti najčešće izdvajaju samo jednu.
Student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hamza kaže da njegovo iskustvo rada u trgovini nije bilo pozitivno.
U Sarajevu otvorena izložba studentskih radova na temu godišnjice Sarajevskog atentata
Slično iskustvo podijelila je i Dalila, studentica Fakulteta političkih nauka.
"Teško je bilo. Jako neusklađeno. Pauzu nikad ne znate kada ćete imati iako vam lijepo kažu da na nju pravo imate. Svi pokušavaju da vam naređuju. Nikako nije ugodan ambijent za rad, a i satnica koju dobijate, pola ide nekom posredniku preko kojeg oni zapošljavaju studente", kazala je Dalila.
Slični komentari mogu se pronaći i na društvenim mrežama, gdje pojedini studenti navode da je posao fizički zahtjevan, da se rasporedi često mijenjaju te da organizacija rada zavisi od poslovnice i menadžmenta.
Ugostiteljstvo: Više posla, ali i mogućnost veće zarade
Za razliku od rada u trgovinama, studenti koji rade u ugostiteljstvu uglavnom rade za dnevnicu, posebno vikendom kada je promet najveći.
Studentica Fakulteta za kiriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Lamija kaže da je radila u jednoj sarajevskoj slastičarni, gdje je dnevnica zavisila od ukupnog prometa. S druge strane, Mehmed, student istog fakulteta, radio je u kafiću.
"Ja sam bio sve, i šanker i konobar. Često sam ostajao duže dok sve to završim, upišem i pospremim", kaže Mehmed.
Njegova dnevnica iznosila je 50 KM.
Oboje ističu da je dodatna prednost bila mogućnost zadržavanja bakšiša, što je na kraju mjeseca značajno povećavalo ukupnu zaradu.
Fleksibilnost važnija od satnice
Iako je visina zarade jedan od glavnih razloga zbog kojih studenti traže posao, mnogi ističu da im je još važnije da poslodavac razumije njihove fakultetske obaveze. Predavanja, vježbe i ispitni rokovi često se teško uklapaju u puno radno vrijeme, zbog čega studenti najviše cijene fleksibilne smjene i mogućnost dogovora.
Iskustva pokazuju da studenti najčešće ostaju kod poslodavaca koji poštuju dogovoreno radno vrijeme i omogućavaju usklađivanje posla sa studijem, dok loša organizacija i neizvjesni rasporedi predstavljaju najčešće razloge zbog kojih odustaju od angažmana. Studentski posao mnogima predstavlja prvi ozbiljniji kontakt s tržištem rada. I dok jednima donese vrijedno iskustvo, nova poznanstva i dodatnu zaradu, drugi iz njega izađu s uvjerenjem da će prije prihvatanja narednog angažmana dobro provjeriti iskustva svojih kolega.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
