Stara pravoslavna crkva: Bogatstvo grada u kojem se spajaju Istok i Zapad

Multikulturalnost grada u kojem se spajaju Istok i Zapad postala je sinonim za cijelu Bosnu i Hercegovinu, koja je u svijetu prepoznata upravo prema ovom fenomenu, a tome doprinosi i postojanje ove crkve, jednog od najstarijih sakralnih objekata na ovim prostorima. Upravo zbog toga Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, odlukom iz 2016. godine, odlučila je da Crkvu svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu proglasi nacionalnim spomenikom.

"Stara crkva spada u najstarije vjerske objekte u Sarajevu i njeni su temelji porijeklom još iz srednjovjekovnog, predosmanskog perioda. Ipak, ona je svoj pun procvat doživjela razvojem grada Sarajeva, tako da je ona dijelila sudbinu Sarajeva. Veoma značajna je zbog bogate zbirke ikona i veoma dobrog muzeja, koji posjećuju brojni turisti i ona svojom neobičnom arhitekturom svakodnevno privlači Sarajlije i goste grada Sarajeva", kazao je Vladislav Topalović, đakon ove crkve za Radiosarajevo.ba.

Stara crkva kao neprocjenjivo bogatstvo Sarajeva

Historijska blaga koja se čuvaju u ovoj crkvi neprocjenjive su vrijednosti, a njena najveća odlika jeste mjesto na kojem je izgrađena, odnosno, područje na kojem su u svega nekoliko stotina metara izgrađeni vjerski objekti koji predstavljaju narode svih konfesija zastupljenih u BiH. Posebno je zanimljivo što se ti objekti, sa stanovišta arhitekture, savršeno uklapaju jedni uz druge.

"Stara pravoslavna crkva je jedna od rijetkih crkvi koja se prema svom izgledu potpuno razlikuje od drugih, te se svojim proporcijama savršeno uklopila u današnji prostor Baščaršije, a nekadašnjeg trgovišta ili Stare varoši. To je jedan od najvažnijih objekata pored objekata islamske kulture, koji je s ostalim projektima činio početak multikulturalnosti Sarajeva. U njenoj blizini nikli su brojni objekti koji čine danas jezgru Sarajeva", za Radiosarajevo.ba ističe Mufid Garibija, poznati sarajevski arhitekta i poznavalac historije grada na Miljacki.

Naslijeđe ovog nacionalnog spomenika sastoji se od crkve, crkvenog dvorišta, zgrade Muzeja, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog naslijeđa, kazali su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Oni navode kako je konstatirano da se, u sklopu Muzeja ove crkve, nalazi zbirka od 140 ikona, četiri ikonostasna fragmenta, zbirka od 114 predmeta izrađenih od metala, zbirka od 13 knjiga, zbirka od šest starih dokumenata, te zbirka od 37 liturgijskih tkanina i veza.

Legenda o izgradnji

Iako je Stara pravoslavna crkva sama po sebi neprocjenjivo bogatstvo, turiste koji posjete ovaj vjerski objekt najviše zanimaju legende u vezi s izgradnjom objekta.

Kako kaže legenda o nastanku crkve, Gazi Husrev-beg je pristao na molbu sarajevskih pravoslavaca da izgrade crkvu, ali uz uvjet da građevina bude jednostavna i da pokriva isključivo prostor veličine volovske kože. Neki mudri starac tada se dosjetio da izreže kožu na tanke kaiševe i označi zemljište njima koliko je potrebno, kako bi se ispunili zahtjevi za veličinom i begov uvjet. Velikog gaziju je obradovala ova domišljatost, te je dozvolio gradnju crkve u proporcijama u kojima je poznata danas.

Iako nije potvrđena tačnost ove legende, jedna je od najzanimljivijih koje dodatno obogaćuju veze ljudi u Sarajevu, koji danas slave dan svoga grada.