Prava žena u BiH: Stanje loše, bez političke volje za napretkom

Da li su Lokalni izbori 2016. godine donijeli veće učešće žena u političkom životu? Kako su se provodile javne politike, strategije, akcioni planovi koje se tiču žena i muškaraca?

Na ova i druga pitanja odgovor daje Narandžasti izvještaj 2017. - godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini koji je predstavljen povodom Dana žena. 

Ukratko - trendovi stagnacije se nastavljaju u dvije velike i važne oblasti: finansiranju i pravnom statusu sigurnih kuća, te po pitanju prava porodilja.

Najznačajnije nalaze Narandžastog  izvještaja predstavile su autorice u sklopu projekta koji provodi Sarajevski otvoreni centar. Press konferencija održana je danas na trgu ispred Parlamenta Federacije BiH, a dala nam je uvid u stanja ljudskih prava žena u BiH u 2016. godini s pogledom u 2017. godinu.

Maida Zagorac, jedna od autorica, naglasila je:

"Izdvaja se dalje nerješavanje pravnog statusa i finansiranja sigurnih kuća. U protekloj godini je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBIH je bio u javnoj raspravi. Ovaj Nacrt je bio problematičan, prije svega jer je predlagao da sigurne kuće ubuduće mogu biti uspostavljene samo kao institucije, prema zakonu o institucijama", rekla je Zagorac, precizirajući da su do sada sve sigurne kuće u BiH osnovale nevladine organizacije.

Prava porodilja i dalje se krše u FBiH, a veliki problem je i neujednačeno pravo na novčanu naknadu. Tako postoje kantoni koji porodiljama isplaćuju stopostotni iznos ličnog dohotka, dok u nekim drugim kantonima ne dobivaju ništa. Iako je klub parlamentarki pokrenuo neke izmjene, na tome se stalo, rečeno je na konferenciji za medije.  

Također, veoma je vidljivo i neravnopravno učešće žena u političkom životu Bosne i Hercegovine, čak i nakon lokalnih izbora 2016. godine. Broj načelnica koje su izabrane je samo šest, što je ispod pet posto. 

Emina Bošnjak, jedna od autorica izvještaja, istaknula je i nešto pozitivno:  

"U Republici Srpskoj ostvarena je harmonizacija krivičnog zakona RS s Istanbulskom konvencijom koje je BIH potpisnica. Uvedena su krivična djela koja posebno štite žene, a nadati se da će ova praksa biti uvedena i u FBIH. 

Nažalost ono što gledamo u protekloj godini, po pitanju političke participacije i rješavanja problema koji se tiču nasilja nad ženama odnosno rodno zasnovanog nasilja, kao i za finansiranje sigurnih kuća nema dovoljno političke volje, jer stagniranje je prisutno nekoliko godina. Potrebno je donijeti podzakonske akte koji će riješiti ova pitanja, a bojim se da je to još uvijek na čekanju", zaključila je Bošnjak.