Šta se sve izgradilo zbog Olimpijade u Sarajevu i koliko je koštalo?

3
N. Žunić
Šta se sve izgradilo zbog Olimpijade u Sarajevu i koliko je koštalo?
Foto: N.G./Radiosarajevo.ba / Logo Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine

Zimske Olimpijske igre u Sarajevu su se održale prije 40 godina, 1984. godine, a vlasti bivše Jugoslavije imale su šest godina, od trenutka kada je potvrđeno da će se ZOI održati u glavnom gradu BiH, da ga 'osposobe' za ovaj poduhvat. 

Cijeli proces je počeo na startu 70-ih godina prethodnog stoljeća, kada se u bivšoj Jugoslaviji počeo razvijati plan za domaćinstvo ovog svjetskog sportskog događaja. Iako se razmišljalo o apliciranju za prethodne igre (1976. i 1980. godine), vlasti su odlučile da je ključna godina 1984., te je 1977. podnesen zahtjev za domaćinstvom. 

Odlukom Međunarodnog olimpijskog komiteta 18. maja 1978. godine, Sarajevo je dobilo domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, ali je za lokalne i nacionalne vlasti to bio tek početak radova. U narednih šest godina, do februara 1984. godine, trebalo je od Sarajeva napraviti grad koji može iznijeti ovaj projekat. 

Objavljena prognoza do četvrtka: Hladno i oblačno sa pljuskovima, a bit će ponovo i snijega u BiH

Objavljena prognoza do četvrtka: Hladno i oblačno sa pljuskovima, a bit će ponovo i snijega u BiH

Kako bi se to ostvarilo, u šest godina su izgrađeni: Olimpijska dvorana Zetra, staza za bob i sankanje na Trebeviću, ski-skakaonice na Igmanu, kao i skijaške staze na Bjelašnici, Igmanu i Jahorini. Osim toga, izgrađeno je Olimpijsko selo na Mojmilu, hoteli 'Holiday Inn', 'Igman' i 'Vučko', a renovirani su centar Skenderija i stadion Koševo. 

Ono što je posebno impresivno jeste da je većina ovih projekata započeta tek kada su se Igre najavile, a završeni su većinom ili 1982. ili 1983. godine, što bi značilo da su tamošnje vlasti iskoristile period od samo četiri do pet godina kako bi grad u potpunosti transformirale u mjesto dostojno ovakvog događaja.

Znate li ko je sve sudjelovao u kreiranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu?

Znate li ko je sve sudjelovao u kreiranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu?

Ipak, koliko je to sve koštalo građane Sarajeva i Bosne i Hercegovine? U službenom izvještaju o Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu, koji je dostupan OVDJE, navode se mnoge cifre o tome koliko je novca investirano, a koliko je 'doneseno' u Sarajevo, SR BiH i bivšu Jugoslaviju tokom ovog sportskog događaja. 

Naime, prema ovom izvještaju, svi ovi objekti su koštali 8,6 milijardi tadašnjih dinara, što bi danas bilo oko 362 miliona KM*. Što se tiče najvažnijih sportskih projekata, cijene su sljedeće: 

  • Bob staza - 563 miliona dinara (23 miliona KM)
  • Skakaonice - 336 miliona dinara (14 miliona KM)
  • Zetra - 968 miliona dinara (40 miliona KM)
  • Pista za brzo klizanje - 400 miliona dinara (16 miliona KM)
  • Skenderija - 572 miliona dinara (24 miliona KM) 
  • Skijaške staze - 603 miliona dinara (25 miliona KM)
Olimpijada u Sarajevu bila historijska za Jugoslaviju: Evo koja je zemlja imala najviše medalja

Olimpijada u Sarajevu bila historijska za Jugoslaviju: Evo koja je zemlja imala najviše medalja

Sve u svemu, kako navodi ovaj izvještaj, ukupni prihodi Olimpijskih igara u Sarajevu bili su oko 19 milijardi dinara (831,5 milion KM), dok su rashodi bio oko 17 milijardi dinara (oko 725 miliona KM), što znači da je ukupna zarada bila oko 106 miliona KM. 

Vrijedi spomenuti i da je cijena organizacije plaćena iz više izvora. Naime, od građana Sarajeva je traženo da daju nekih 0.2 do 0.3 posto svojih mjesečnih plata 1982. i 1983. godine za organizaciju Igara, što je donijelo nekih 1.2 milijarde dinara (oko 50 miliona KM). Osim toga, 1,8 milijardi dinara dala je vlada Savezne republike BiH, druge savezne republike i centralne vlade dale su oko 708 miliona dinara, dok je grad Sarajevo dodao još milijardu dinara. 

Najviše su, naravno, donijela sponzorstva. Prema izvještaju o Igrama, razna sponzorstva na domaćem i stranom planu organizatorima su donijela čak 13,73 milijarde dinara (754 miliona KM). 

*Tadašnji američki dolar je vrijedio 127 jugoslavenskih dinara. Kako bi došli do finalne brojke u današnjim KM-ovima, koristili smo konverziju tadašnjih u današnje američke dolare, te smo tu brojku konvertirali u današnje KM-ove. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije