Gradac u Glavatičevu: Kameni tragovi sačuvali priču o tajnovitom gradu

Područje Glavatičeva je nakon političke propasti bosanske feudalne porodice Sankovića 1404. godine prešlo u ruke Hranić -Kosača.

"U pisanim historijskim izvorima, međutim, nema tragova Gradcu i njegovoj utvrdi. Prema današnjim ostacima nije moguće rekonstruisati izgled utvrde, a tragovi grada, izgleda pripadaju dvjema vremenski odvojenim utvrdama. Naime, između dva dijela utvrđenja nema zidina koji ih povezuje. Debljina zidova se kreće od 0,9 do jedan metar", navodi historičar Husref Redžić.

Grad se nalazi na lokalitetu Gradac, na desnoj obali Neretve, kod Glavatičeva, prevojem vezan za obronke Visočice.

Foto: Facebook

Danas je sačuvan u tragovima. 

Selo Glavatičevo prostire se s obje strane Neretve, koje povezuje most. Ranije je most bio kod obližnjeg sela Lađanice na desnoj obali Neretve.

Foto: Vehid Šišić: Izvor Lađanice

Na lijevoj obali Neretve oko dva kilometra zračne linije od Gradca, u selu Biskupu, otkopana je nekropola feudalne porodice Sankovića i pronađeni su temelji jedne srednjovjekovne bogomolje. Temelji druge srednjovjekovne bogomolje pronađeni su u selu Dužanima s desne strane Neretve, nedaleko od utvrde. Naziv sela Glavatičeva potiče od ličnog imena Glavat, koje se često sreće u srednjovjekovnim pisanim spomenicima. Na zaravni prijevoja obronka Visočice kod Glavatičeva vide se temelji i dijelovi zidova srednjovjekovnog utvrđenog grada kojeg narod zove Gradac. Ustvari, lokalitet Gradac obuhvata i padine, a ne samo vrh.

Kako piše historičar Redžić, utvrđenje nije smješteno na najvišoj koti, nego na znatno nižem prijevoju, što nije bila rijetkost u srednjem vijeku u našim krajevima. U slučaju Gradca kod Glavatičeva razlog za to možemo tražiti u odnosu utvrđenja i puta kojeg štiti. Ranije, u naselju Lađanici, a kasnije u Glavatičevu prolazio je preko Neretve stari put koji je kroz selo Biskup, Bjelimiće i Umoljane vodio prema Sarajevskom polju. Smještaj grada je omogućavao kontrolu i zaštitu prelaza preko Neretve", ističe Redžić.

Foto: Facebook : Lađanica

Prema ostacima grada, a bez arheoloških i arhitektonskih istraživanja nije moguće kazati ništa određeno o njegovom tipu. Prvo pitanje na koje istraživanja trebaju dati odgovor, sastoji se u tome da li se radi o dvije utvrde iz raznih vremena, ili je to bila jedinstvena utvrda nastala istovremeno.

Ostaci objekta na istočnoj strani, po dimenzijama, mogu biti tragovi višeugaone kule. Ostaci na zapadnoj strani govore o skupini objekata. Ukoliko bi se našli zidovi koji povezuju ove dijelove utvrđenja, to bi upućivalo na tip utvrde sa jednom istaknutom kulom i izduženim oborom nepravilnog geometrijskog oblika.

Na Gradcu i u njegovoj okolini ima ulomaka prahistorijske i srednjovjekovne keramike.