Otišao je veliki prijatelj Bosne: Kako je šejh Hamad stao uz BiH u njenim najtežim danima

Prvi arapski državni lider koji je nakon agresije posjetio Bosnu i Hercegovinu i prijatelj čije dobročinstvo ostaje trajno upisano u historiji naše zemlje.

Piše: Faruk Vele

U nedjelju, 12. jula 2026. godine, u 74. godini umro je Njegovo Visočanstvo, šejh Hamad bin Khalifa al-Thani, Emir Otac, bivši katarski suveren i otac aktuelnog vladara zemlje Nj. V. Tamima bin Hamada al-Thanija.

Trending

Kako da vam povratak s mora ne padne teško: Obavezno povedite djecu. Ako nemate svoju uzmite tuđu

Šejh Hamad bin Khalifa al-Thani, je čovjek koji se smatra arhitektom moderne transformacije te države. Njegova smrt označava odlazak jednog od najutjecajnijih lidera Bliskog istoka, čija je osamnaestogodišnja vladavina pretvorila Katar u globalnu diplomatsku, ekonomsku i medijsku silu.

U bosanskohercegovačkoj javnosti, međutim, nedovoljno je poznata uloga ovog istaknutog državnika, čija zemlja je Bosnu i Hercegovinu priznala u oktobru 1992. godine, dok su diplomatski odnosi dvije prijateljske zemlje uspostavljeni 22. januara 1993. godine, te su ostali snažni i postojani do današnjih dana.

Snažan oslonac tokom agresije na BiH

Brojni medijski izvještaji iz tog vremena, kako oni domaćih, tako i međunarodnih medija, ali i stavovi nekadašnjih istaknutih zvaničnika Bosne i Hercegovine potvrđuju da je Bosna i Hercegovina u Kataru pod vodstvom Hamada bin Khalife al-Thanija, ali i njegovog nasljednika, imala diplomatsku, vojnu i materijalnu podršku.

Kada je u augustu 1995. godine delegacija Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine, koju je predvodio dr. Haris Silajdžić, posjetila Katar, na poziv Nj. V. emira Države Katar šejha Hamada bin Khalife al-Thanija, sarajevsko Oslobođenje prenijelo je tekst pod naslovom "Stižu nafta i lijekovi". Emir Države Katar tada je lično primio bosansku delegaciju, u kojoj je bio i ministar Enes Karić.

"Tom prilikom premijer je prenio pozdrave predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića katarskom suverenu. Naši ministri su imali odvojene razgovore s resornim ministrima u Vladi Katara, kojoj su ponuđeni brojni projekti za angažiranje bosanskih preduzeća u Kataru te za izgradnju naselja za izbjeglice i za sponzoriranje obrazovnih institucija. Emir Katara, pokazujući poseban interes za humanitarnu situaciju, donio je odluku da se u Bosnu i Hercegovinu odmah uputi veća količina nafte. Također je zdravstvu naše zemlje odmah dodijeljena pomoć od 10 tona kvalitetnih lijekova", saopćeno je tada.

Ova posjeta bila je, pokazat će se, kamen-temeljac još snažnijih veza dviju prijateljskih i bratskih zemalja. Tog istog mjeseca Katar je "iskazao spremnost za izgradnju i modernizaciju cestovne infrastrukture, izbjegličkih naselja i osiguranje nafte za Bosne i Hercegovine".

Na tome nije ostalo.

Zvanična Doha će kasnije angažirano učestvovati u svim forumima koji su trebali dovesti do jedinstvene podrške islamskih zemalja nepravedno napadnutoj Bosni i Hercegovini u očuvanju njezine državnosti i suverenosti.

O tome svjedoči informacija da se u ljeto 1995. godine, i to prilikom prve posjete emira Al Thanija jednoj stranoj zemlji nakon preuzimanja vlasti te susreta s ondašnjim kraljem Fahdom u Saudijskoj Arabiji, razgovaralo upravo o situaciji u Bosni i Hercegovini, "u duhu deklaracije Kontaktne grupe Organizacije islamske konferencije [OIC]".

Kako su islamske zemlje 'zaprepastile svijet'

Katar će tako djelovati u gotovo svim aktivnostima arapskih i drugih islamskih zemalja s ciljem, prije svega, naoružavanja Armije Bosne i Hercegovine i pomoći bosanskohercegovačkim građanima, nadasve Bošnjacima, nad kojima je vršen genocid.

Javnost u Bosni i Hercegovini nije dovoljno poznato da su u julu 1995. godine svjetske agencije prenosile da je OIC "zaprepastila svijet" odlukom o jednostranom proglašavanju nevažećim embarga na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovine, te objavila da planira Armiji Bosne i Hercegovine osigurati vojnu pomoć. Uz članove Kontakt grupe OIC-a: Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, Egipat, Maleziju, Maroko, Pakistan i Senegal, važnu ulogu igrao je Katar.

"Nijedan od zvaničnika prisutnih na sastanku, u koji su bili uključeni predstavnici Bangladeša, Indonezije, Jordana i Katara, nije otkrio neke detalje o tome gdje će se oružje nabaviti i kojim će kanalima biti otpremljeno. Bili su nijemi i na pitanje kada će početi slanje naoružanja, rekavši samo da to sve zavisi od ‘zahtjeva Armije Bosne i Hercegovine’", prenijele su svjetske agencije 15. septembra 1995. godine.

Kada se vrati mir – govorili su članovi OIC-a – naredno pitanje bit će balans moći.

"Želimo da Vlada Bosne i Hercegovine bude dovoljno jaka za odupiranje Srbima, koji imaju ogromne zalihe oružja", smatrali su predstavnici OIC-a.

Tadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Muhamed Šaćirbegović (Sacirbey), koji je potvrdio da je Bosna i Hercegovina od OIC-a tražila oružje, naglasio je da je gorljiva želja njegove vlade bila da pregovorima dođe do mira, "a ne da uvuče OIC radi produženja rata". Ipak, dodao je, "Bosna i Hercegovina mora izgraditi svoj vojni potencijal ako želi održati mir za kojim čezne i mi ćemo se morati osloniti na nacije koje nas brane".

S naglaskom na zvaničnu Dohu, Sacirbey je o tim događajima kasnije govorio:

"Katar je pružio i diplomatsku i materijalnu potporu za Bosnu i Hercegovinu, uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama kroz program ‘Obuči i opremi’ za vojsku Bosne i Hercegovine, kao dio obveza preuzetih u Daytonu."

Prvi arapski državnik u BiH

Čovjek koji je otvorio prvu Ambasadu Bosne i Hercegovine u Kataru je Nusret Čančar, koji je na dužnosti ambasadora u Dohi bio od 1995. do 2000. godine.

"Katar se trudio da u odnosima s Bosnom i Hercegovinom bude na neki način lider i podstrekač i za druge, mnogo moćnije i bogatije zemlje arapskog svijeta. Ne treba zaboraviti njihovu permanentnu pomoć tokom agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Zatim podršku naših interesa u međunarodnim tijelima, posebno UN-a i OIC-a, koja je bila permanentna i koju su oni servisirali finansijski", kazao je ranije Čančar.

Drugi bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru Husein Panjeta, koji je na dužnost u Dohi stupio predajom akreditiva u junu 2022. godine. On je svojevremeno  podsjetio da je emir Države Katar, Nj. V. šejh Hamad bin Khalifa al-Thani, bio među prvim od arapskih državnika koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu nakon agresije. Učinit će to 18 godina kasnije i njegov sin, emir Države Katar, šejh Tamim bin Hamad al-Thani, koji je januara 2016. godine dočekan uz najviše počasti.

Vidljivo je da se Katar se u Bosni i Hercegovini angažirao i nakon prestanka sukoba i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Lijekovi, kultura, sport, vjerski život…

"Katar je dobru saradnju s Bosnom i Hercegovinom želio i vizibilno pokazati. Tadašnji ministar vanjskih poslova Katara Hamed bin Jassim al-Thani želio je biti prvi ministar neke arapske zemlje koji dolazi u zvaničnu bilateralnu posjetu nakon Daytona. To se zbilja desilo. On je 8. januara 1996. godine sletio na Aerodrom Sarajevo. To je bila prva zvanična bilateralna posjeta nekog šefa diplomatije iz arapskih zemalja. Oni su htjeli takvu posjetu i na najvišem nivou – dakle, prva posjeta predsjednika države, odnosno emira Katara, koja je uslijedila 1. juna 1998. godine. Tom prilikom potpisali smo pet bilateralnih sporazuma i postavili temelje ozbiljnijoj bilateralnoj saradnji na ekonomskom planu", naglašava Čančar.

Bosna i Hercegovina je zahvalna državi Katar na značajnoj političkoj, ekonomskoj i vojnoj pomoći kroz program "Opremi i obuči", navedeno je 2. jula 1998. godine u zajedničkom saopćenju predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića i emira Države Katar šejha Hamada bin Khalife al-Thanija.

Tokom posjete delegacije Katara Bosni i Hercegovini potpisani su sporazumi o ekonomskoj, privrednoj i tehničkoj saradnji, recipročnoj promociji i zaštiti zajedničkih investicija i civilnom zračnom prometu… Doha se čak ni u tom ratnom periodu nije bavila samo "visokom politikom". Važni su im bili i lijekovi, ali i uvjeti u kojima su bili građani te kultura, sport, vjerski život…

Potvrđuje ovo informacija s proljeća 1995. godine, kada je Skupština općine Centar – Sarajevo, uz pomoć humanitarne organizacije iz Katara, "osigurala određena finansijska sredstva za gasifikaciju ovog područja".

U tom ratnom vihoru osigurana su sredstva čak i za izložbe sarajevske Srednje umjetničke škole u gradovima Evrope, Amerike te, naravno, u Dohi. U svemu tome značajnu ulogu je imao Emit Otac, tadašnji katarski suveren.

Posredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački atletičari su već maja 1995. godine iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine putovali u Dohu, na poziv Atletske federacije Katara. Među pozvanim su bili Zlatan Saračević, Derviš Emruli, Nihad Mahmić, Branislav Jajčanin i Elvir Krehmić. Sve troškove za bh. ekspediciju snosili su katarski organizatori. Neposredno nakon rata u Katar je upućeno na liječenje 50 srčanih bolesnika…

Katar je pružao nesebičnu podršku i Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini te ratna izdanja Oslobođenja govore da je tadašnji poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa ef. Cerić, zajedno s aktuelnim reisul-ulemom i bivšim tuzlanskim muftijom Huseinom ef. Kavazovićem, posjećivao Katar, na poziv Ministarstva vakufa Katara, u ratnom vihoru, gdje su utjecajne ličnosti "upoznavali sa stanjem u Bosni i Hercegovini".

"Katar je država za ponos ummeta. Vrlo uređena država, koja ima ciljeve, koja zna gdje ide. Njeno vodstvo je pokazalo i kroz ovo Svjetsko prvenstvo u Kataru da ima ispred sebe ciljeve u budućnosti, da zna šta hoće. To je prijateljska država, koja je uvijek pomagala, stajala uz Bosnu i Hercegovinu. S velikom ljubavlju naš pogled je upućen Državi Katar", kazao je 2022. reisul-ulema Kavazović.

Pored ostalih, posebno se izdvaja projekt izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke, koja je otvorena u januaru 2014. godine. Upravo će emir Al-Thani, kao "čovjek naklonjen razvoju i edukaciji", odigrati ključnu ulogu u realizaciji ovog generacijskog projekta.

Gazi Husrev-begove biblioteka: "To je naš projekt"

Ambasador Panjeta je u tekstu u Oslobođenju 2014. godine opisao kako je tadašnjem emiru Katara ponudio projekt i finansiranja izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, a nešto ranije predložio i otvaranje Ambasade Katara u Bosni i Hercegovini, koja danas uspješno djeluje.

"Na prijemu kod šefa države, nakon uručenja idejnog rješenja projekta, Nj. V. Emir je s očitom odlučnošću pozdravio izgradnju biblioteke riječima Haza meshruuna (Ovo je naš projekt). Razgovori su završeni u veoma kratkom roku, bez ikakvih dodatnih pitanja. Zadovoljstvo zbog ovog projekta i očigledno prijateljstvo prema našoj zemlji izraženi su u ovoj brzoj odluci o finansijskoj podršci ovom projektu", pisao je ambasador Panjeta.

Dugogodišnji direktor Biblioteke Mustafa Jahić svojevremeno je rekao: "Ostat će zauvijek upamćena za nas historijska rečenica tadašnjeg emira šejha Hamada bin Khalife al-Thanija: ‘Ovo je naš projekt’, kada je u Dohi oktobra 2002. godine obećao finansiranje nove izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke."

Jahić je tada iznio podatak da je ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu iznosila oko 8.850.000 dolara.

Sjećanje na dobrotu Njegovog Visočanstva Hamada bin Khalife Al Thanija i njegov nesebičan doprinos Bosni i Hercegovini važno je ne samo kao svjedočanstvo jednog vremena već i kao putokaz za daljnje jačanje prijateljskih odnosa naše zemlje s Državom Katar i drugim prijateljskim državama širom svijeta. Ostaje nada da će Bosna i Hercegovina, upravo na temeljima takvih prijateljstava i uzajamnog poštovanja, nastaviti graditi svoju budućnost kao snažnija, stabilnija i prosperitetnija država.