Sarajevo: Ambasadorica i LGBT osobe darovale krv

Sarajevski zavod za transfuziologiju u petak je bio poprište neobičnog događaja koji će, po svemu sudeći, izmijeniti dosadašnju praksu koja je osobama LGBT orijentacije ukidala mogućnost da dobrovoljno daruju krv. 

Potaknuta nedavnim homofobnim ispadima na akciji dobrovoljnog davanja krvi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, kao i jučerašnjim danom koji se obilježavao kao Dan dobrovoljnih davalaca krvi, ambasadorica Mary Ann Hennesey, šefica ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, pokrenula je nesvakidašnju akciju.

Formular kojeg nema

Hennessey se u petak u prijepodnevnim satima pojavila u prijemnoj sobi za dobrovoljne davaoce krvi, praćena aktivistima i aktivistkinjama za prava LGBT populacije - kako bi svi zajedno obavili svoju građansku dužnost.

Ljubazno osoblje u prijemnoj kancelariji (Odsjeku za animaciju, kako se naziva), ugledavši petnaestak osoba spremnih da doniraju dragocjenu tekućinu, bilo je prijatno iznenađeno i procedura je započela. 

Sve prisutne osobe su anketirane i uzeti su im neophodni medicinski i lični podaci i oni su dalje upućeni prijemnim liječnicima. U ovoj fazi došlo je do nesporazuma. Naime, nikome od prisutnih nije uručen sporni formular, koji je i bio razlog nedavnog incidenta na Filozofskom fakultetu. 

Svaka osoba sa područja KS koja želi donirati krv može to uraditi u Zavodu za transfuziologiju, ulica Čekaluša 86 (iznad Medicinkog fakulteta). Krv mogu darivati sve osobe dobrog opšteg zdravstvenog stanja starosne dobi od 18 do 65 godina.
Tjelesne težine min. 55 kg.
Hemoglobin 135 g/L (muškarci), 125 g/L (žene).
Puls 50-100 otkucaja u minuti.
Krvni pritisak: sistolični 90-180 mm Hg, dijastolični 50-110 mm Hg.
Muškarci mogu darivati krv svaka 3. mjesca tj 4. puta godišnje.
Žene mogu darivati krv svaka 4.mjeseca tj. 3. puta godišnje.

Na pitanje zašto se dobrovoljcima više ne uručuje formular, aktivistima je odgovoreno da je povučen iz opticaja, te da se čeka novi, koji je rađen u skladu sa propisima Vijeća Evrope. Dobrovoljne davaoce niko nije pitao da li ispoljavaju neki od oblika rizičnog ponašanja. Potaknuta ovim, jedna od aktivistkinja je liječnici tada rekla da je lezbejka, na što joj je ljubazno odgovoreno da ne može dati krv. Ambasadorica Hennessey na to je zamolila da se susretne sa rukovodiocem ustanove.

'Seksualna orijentacija' vs. 'rizično ponašanje'  

Kako je Hennessey rekla, dvije su stvari sporne kada je u pitanju odnos prema davaocima od strane Zavoda u Sarajevu. Prvo je što se zabrana davanja krvi odnosi na isuviše široku populaciju definisanu seksualnom orijentacijom, što je po tumačenju Vijeća Evrope preširoka interpretacija. Druga stvar je da je tokom današnjeg dolaska grupe potpuno izbjegnuto pitanje eventualnih rizičnih faktora (dok jedna od donatorki sama nije izjavila da je lezbejka). 

"Moj je utisak da je sistem donacije krvi u Sarajevu prošao od izuzetno restriktivnog, postavljajući u prvi plan seksualnu orijentaciju umjesto rizično ponašanje - pa do  situacije u kojoj se ne postavljaju nikakva, čak ni neophodna pitanja koja bi se odnosila na rizike. Zanima me šta Zavod radi kada je u pitanju proces testiranja krvi, te da li se vrši obuka osoblja  kako bi napravili razliku između pojma 'rizično ponašanje za donatore krvi' i nečije seksualne orijentacije" rekla je Hennessey, naglasivši da Vijeće Evrope u tome može pomoći Zavodu.

Prof. Dr. Midhat Haračić, direktor Zavoda, u razgovoru sa Ambasadoricom i aktivistkinjama pokušao je sa legalističkog stanovišta objasniti situaciju sa spornim odredbama o 'rizičnim skupinama' kojima se savjetuje da ne pristupe dobrovoljnom davanju. 

"Mi radimo po pravilima Vijeća Evrope koja ima Komisiju za transfuziju. Kao što znate, BiH je članica Vijeća Evrope i kao takva treba da provodi stavove Komisije. Mi svake godine dobijemo pravila koja određuju naš rad na svim nivoima. Upitnik koji postoji u našoj i drugim ustanovama u BiH, je rezultat tih odluka. Ujedno imamo i Zakon o krvi koji je prošle godine usvojen na nivou FBiH koji takođe ima prepisana pravila EU koji mi moramo provoditi. Mi smo u konstantnom kontaktu sa drugim institucijama u našoj regiji i šire. Znamo kako je u Hrvatskoj koja je već završila postupke usklađivanja jer ulazi u Evropsku uniju, Sloveniji, koja je već u EU, a imamo i uvid u stavove Italije, Njemačke, pa i Holandije koja je vjerovatno najliberalnija zemlja po pitanju seksualnosti. Nismo mi ništa smislili, mi radimo samo ono što su drugi već uradili.

Na pitanje zašto je ranije dijeljen upitnik, a danas nije, odgovor je sljedeći: taj upitnik koji smo mi koncipirali, preveden iz pravila EU, je bio djelimično različit od našeg zakona. Razlike su sitne, nema suštinskih, ali mi smo zbog toga obavezni da ga do kraja godine prilagodimo našem Zakonu. Ranije smo podijelili preko 100.000 upitnika, ali nikada nikoga nismo silili da ih mora popuniti. Uvijek je to bilo dobrovoljno, na osnovu slobodne volje. Istina je da je bio krivo interpretiran.  Novi upitnik morat će odobriti Upravni odbor, etički komitet, a sve ustanove u FBiH morat će to uraditi do kraja godine. Očekujemo da će to biti do kraja septembra i mi ćemo se onda ponašati u skladu sa njim. Naša je želja da upitnik i dalje bude na slobodnoj osnovi i da ne bude limitirajući faktor za bilo šta", rekao je Haračić.

Haračić je bio pomalo zatečen saznanjem da je djevojka koja se liječnici deklarisala kao lezbejka - zamoljena da odstupi od davanja krvi. On se slaže da se osobe sa različitom seksualnom orijentacijom ne treba tretirati kao osobe koje su medicinski onemogućene da daju krv. On smatra da je u pomenutom slučaju došto do greške, te je nakon ove konstatacije pozvao sve prisutne pripadnike LGTB populacije da daruju krv. 

"Postoji tzv. prozor ili window period koji traje od momenta kada je osoba eventualno zaražena, do momenta kada se pojavljuju antitijela. Taj period za neke metode traje tro mjeseca, 45 dana ili po najnovijom metodom koju mi uvodimo, jedini u ovoj regiji - 7 do 10 dana. To znači da osoba u tih 7 - 10 dana može imati virus i prenijeti ga nekome, a da testovi to ne otkriju."   

"Mi ćemo ne samo vašu krv, nego svaku, testirati na pet transmisionih bolesti, a po tome su Evropski zakoni vrlo precizni i jasni. Tu je zakon decidan - svaku dozu krvi, bez obzira ko ju je darivao, mora se testirati na sifilis - metodom inhibicije, hepatitis B - preko tzv. antigena, hepatitis C, HIV 1 i HIV 2. Ni jedna krv ne smije izaći bez ovih testova. Ne postoji stoprocentni test, nigdje u svijetu - njihova tačnost je oko 99,07%", objasnio je direktor. 

Hennesseyeva je na kraju ovog susreta sumirala sljedeći zaključak: Zavod za transfuziologiju priprema nove formulare koji će se bazirati na rizičnim ponašanjima a ne na osobnim karakteristikama, a Zavod će svoje osoblje informirati o stvarnim faktorima rizika, kako se ubuduće ne bi dešavali slučajevi odbijanja krvi na osnovu nečije pripadnosti, već na osnovu rizičnih ponašanja. 

"Odbiti krv od lezbejke znači - odbiti krv bez konkretnog razloga", poentirala je.

Svi ste dobrodošli da date krv

Nakon ovakvog zaključka, aktivisti i aktivistice su zamoljeni da se ponovo upute prijemnim liječnicima koji su izvršili standardne preglede uoči davanja krvi. Četiri djevojke i jedan mladić nakon ovoga su 'propušteni' u dvoranu za uzimanje krvi. Ostali koji su se prijavili, dobrovoljnom davanju krvi nisu mogli pristupiti iz medicinskih razloga - niskog krvnog pritiska, niske kilaže ili umanjenog nivoa hemoglobina. 

O procesima koji se trenutno vode u Vijeću Evrope po pitanju regulacije dobrovoljnog davanja krvi, govori nam Sadžida Tulić, pravna stručnjakinja za oblast ljudskih prava: "Vijeće Evrope priprema konačna pravila u pogledu sigurnosti krvi, donatora i primatelja. Teško je uskladiti pravila koja će važiti za cijelu Evropu, jer statistički u svim zemljama nisu jednake kategorije rizika. Najrizičnije su kategorije 'seksualni radnici/ce, te 'muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima'. No u zemljama istočne Evrope procentualno je najriskantnija kategorija osoba koje uzimaju drogu intravenozno. Takođe, kada se govori o kategodiji 'seksualnih radnika/ca' bitno je reći da u tu kategoriju spadaju i osobe koje su imale seksualni kontakt sa njima, što podrazumijeva jednako i osobe heteroseksualne orijentacije. To znači da seksualna orijentacija nije to što apriori isključuje donatora. Svaki region bi trebao svoj odnos prema problematici davanja krvi odrediti u skladu sa ovim pokazateljima i u duhu nediskriminacije", pojasnila je Tulić.