Profesor Dautović: Velikodržavni projekti u regionu su smrtonosno opasni za BiH

Iz štampe je ovih dana izašla knjiga "Sistem nacionalne sigurnosti BiH", novo djelo prof. dr. Kenana Dautovića, profesora Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i donedavnog zamjenika zapovjednika Operativnoga zapovjedništva zaduženoga za operacije OS BiH.

Razgovarao: Faruk Vele

Ova knjiga na veoma stručan način, ali, istovremeno, uz jednostavan pristup široj publici, govori o sigurnosti Bosne i Hercegovine i svim izazovima pred kojima se ona nalazila i nalazi. S obzirom na dešavanja u i oko Bosne i Hercegovine, čini se da je ovo štivo danas iznimno važno, jer nudi odgovore na brojna pitanja.

Tim povodom profesor Dautović o otvoreno govori za Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Profesore Dautović, iz štampe je upravo izašla Vaša nova knjiga "Sistem nacionalne sigurnosti BiH", svojevrsni prvijenac u području sigurnosnih studija na prostoru BiH, kakvi su prvi utisci i reakcije stručne i šire publike?

Dautović: Imajući u vidu da je knjiga iz štampe izašla prije nekoliko dana, te da je ova pandemija onemogućila bilo kakvo masovnije predstavljanje, izuzev mišljenja recenzenata i dijela ljudi koji su imali priliku vidjeti tekst prije njegove objave, ne mogu još govoriti o reakcijama stručne i šire publike.

Znam samo da sam lično veoma zadovoljan postignutim i da se jako radujem susretu teksta sa čitateljima te da sam veoma sretan što sam ovo djelo doveo do momenta objavljivanja nakon mnoštva godina taloženja njegove esencije u mojoj teoriji i praksi.

Možda je još vrijedno napomenuti da je ovo djelo prvijenac u svom pristupu istraživanju sigurnosne problematike, radije nego u području sigurnosnih studija, kako navodite. Naime, ovo djelo, odnosno univerzitetski udžbenik i svojevrsni praktikum sigurnosti, originalno je u sveobuhvatnom i aplikativnom pristupu sigurnosne problematike, kako u općem, teorijskom smislu, tako i u smislu traženja najboljih sigurnosnih rješenja za državu Bosnu i Hercegovinu posmatranu kao jedinstven sigurnosni prostor.

Sigurnost kao uslov razvoja

Radiosarajevo.ba: U knjizi nas uvodite u kompleksnost i međuovisnost sigurnosnih ugroza u suvremenom globalnom društvu, kako je primijetio jedan od recenzenata. Istovremeno, za razliku od uvjerenja ljudi da je pitanje sigurnosti stvar, prije svega, "državnih organa", Vi nastojite pokazati ne samo interakciju "sigurnosnih i svih relevantih faktora društva", već koliko se pitanje sigurnosti tiče svih nas, kao preduvjet za razvoj društva. Zašto je posebno danas važno pitanje sigurnosti ovako shvatati?

Dautović: Zato što nas se tiče. Udžbenik, zapravo, i započinje pitanjima: „Šta je za mene sigurnost? i Kakva je moja uloga u njenom postizanju?“. Naime, sigurnost je, uopćeno posmatrano, temelj svakog razvoja država i društava. U tom kontekstu treba posmatrati i odvojenost, ali ne i odvojivost NATO saveza i Evropske unije, čijem članstvu težimo, gdje prva institucija brine o sigurnom i stabilnom okruženju, a druga o razvoju.

Istovremeno, sigurnost je fluidan konstrukt koji je teško mjerljiv i često je neprimjetan i skup do momenta kada nastupi njegova odsutnost. Govoreći pak, o sigurnosnim izazovima, rizicima i prijetnjama na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou dovoljno je kazati da nijedna država na svijetu nije sposobna sama osigurati sopstvenu sigurnost pa je zbog toga vitalno važno udruživanje u svakom smislu.

Zbog toga je izuzetno važno da građanke i građani Bosne i Hercegovine, kao pojedinci, razumiju kompleksnost ovog fenomena, a posebice sopstvenu ulogu u brizi o sigurnosti sebe i svoje zajednice.

Dakle, poruka je da je tačno da postoje, kako ih ja zovem, specijalizirane agencije sistema sigurnosti, kao što su Oružane snage, policija, obavještajne agencije, civilna zaštita i slično, ali da one same nikako ne mogu osigurati potreban nivo sigurnosti jednog društva, posebno ne kompliciranog kakvo je bh. društvo. U razmatranju subjekata sistema sigurnosti BiH, na prvom mjestu se nalaze građani, i zbog svoje specifičnosti, i narodi.

Naime građani, živeći svoj višestruki identitet kao djeca ili roditelji, supruzi ili supruge, stanovnici zgrade ili mahale, članovi nekog sportskog kluba ili nevladinog udruženja, simpatizeri ili članovi neke političke partije, kreatori ili konzumenti javnog prostora, imaju svoju sigurnosnu ulogu u svakoj od ovih dimenzija.

Nadalje, civilno društvo je najšira platforma participacije građana u demokratskom društvu i njegove mogućnosti nude višestruke mogućnosti za podizanje nivoa sigurnosti cjelokupnog društva. Privredni subjekti, pored toga što su ključni pokretači ekonomskog razvoja jednog društva, svakako da imaju i svoju nezaobilaznu sigurnosnu ulogu. I konačno, naša dijaspora i prijateljske zemlje moraju se promatrati kao važni i nezamjenjivi subjekti sistema sigurnosti, posebno onog bosanskohercegovačkog.

Ovakav pristup je važan u svakodnevnom životu, a posebno u vanrednim situacijama ko što su prirodne ili tehnološke nesreće ili, ne daj Bože, vanredna stanja.

Brojni sigurnosti izazovi

Radiosarajevo.ba: Recezent knjige Denis Hadžović primjećuje pak da sigurnost i pojedinca, ali i sistema u najvećoj mjeri zavisi od ljudskog faktora, bio on oličen u liderstvu ili menadžerstvu, ali, svakako, u sposobnosti da se modelira i prilagođava i pravovemeno reagira na sve izazove, rizike i prijetnje koje sa sobom nosi neizvjesna budućnost. Zašto je ovo pitanje danas tako važno?

Dautović: I prethodno pitanje je naglašavalo značaj pojedinca, doduše u općem smislu. Ovo pitanje se više odnosi na sistem organizacije i ulogu lidera i menadžera u tom, nadasve, organizacijskom procesu. Sistem sigurnosti, kao nijedan drugi uređeni sistem, ne trpi nedorečenost, neusklađenost i neuređenost.

Sistem sigurnosti BiH je upravo takav, ali tome nisu prepreka nadležnosti pojedinih nivoa vlasti, već njihove ambicije. Stvaranje partikularnih, autonomnih podsistema sigurnosti na entiteskom i/ili kantonalnom nivou uz istovremeno odricanje prava državnom nivou da upravlja tim procesima dovodi do situacije u kojoj sistem ne može odgovoriti ni na jedan ozbiljniji sigurnosni izazov.

O tome najbolje svjedoče katastrofalne poplave, migrantska kriza ili sadašnja pandemija COVID 19. Stoga je krucijalno važno kreirati adekvatnu organizaciju do nivoa mjesne zajednice u kojoj će jasno biti prepoznate uloge vodećih ljudi i organizacije za koju su zaduženi. Svaki drugi pristup neće moći odgovoriti na sigurnosne zahtjeve ni u budućnosti.

Radiosarajevo.ba: Kada, evo, govorimo i o sistemu sigurnosti BiH, koji su izazovi pred njim danas? Primjerice, Sigurnosna politika BiH nastala je 2006., Odbrambena politika dvije godine kasnije. U međuvremenu su se u pitanjima sigurnosti desile krupne promjene, globalno i lokalno, ali se nije mnogo odmaklo na tom planu, prije svega zbog, hajmo reći, politike. Kako djelovati danas u pozitivnom smislu na polju sigurnosti?

Dautović: Ono što ovaj udžbenik nudi, a važno je napomenuti da je on proizvod jednog vrlo ozbiljnog znanstveno-istraživačkog poduhvata, jeste funkcionalistički pristup. Naime, bez komentiranja ažuriranosti ključnih sigurnosnih dokumenata (2006 i 2008), sistem sigurnosti uopće nije prepoznao sve sigurnosne funkcije, koje danas obilježavaju ovaj pojam.

Dakle, ono što rezultati istraživanja sugeriraju jeste kreiranje takvog sistema sigurnosti BiH koji će na adekvatan način spojiti sve funkcije sigurnosti sa postojećom organizacijskom strukturom na način da nijedna sigurnosna funkcija ne može ostati neprepoznata i neregulirana. U tom kontekstu, na kraju udžbenika su ponuđene organizacijske sheme svake funkcije sigurnosti ponaosob koje mogu poslužiti kao dobra startna osnova za rješavanje ove problematike.

Velikodržavni projekti u regionu

Radiosarajevo.ba: U knjizi posebno analizirate položaj „Bosne i Hercegovine u savremenom svijetu“ iz sigurnosnog, politološkog, ali i sociološkog diskursa. Jedan autor je ovih dana primijetio kako nas iskustvo uči da preveliko prisustvo velikih sila na Zapadnom Balkanu obično rezultira i velikim konfliktima i velikim promjenama. Kakav je u tom smislu položaj BiH danas s izvjesnošću ere multipolarnog svijeta i izazovima koje to sa sobom nosi?

Dautović: Nažalost, u zaokruživanju nove sigurnosne arhitekture evropske zone mira, Bosna i Hercegovina je ostala neobuhvaćena, stvarajući, na taj način, geopolitički vakuum koje se sada nastoji regulirati i od nekih drugih velikih geopolitičkih aktera.

Nažalost, Evropa i SAD su propustile šansu da ostvare potpunu kontrolu ovog prostor pa sada moraju uvažiti novu realnost u kojoj su Rusija i Kina novi akteri koji ispoljavaju svoje interese u nastojanju kreiranja multipolarnog svijeta i prateće sigurnosne arhitekture.

Ovakvo balansiranje moći osnažilo je nedovršene regionalne, rekao bih, velikodržavne projekte, pri čemu je posebno opasan onaj koji se vodi motom „Svi Srbi u jednoj državi“.

Taj zahtjev, iako ga neki žele predstaviti legitimnim i podržanim od velikih sila, on je smrtonosno opasan za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Crnu Goru rekao bih.

Na taj način, Bosna i Hercegovina sa svojom složenom nacionalnom strukturom i lojalnostima koje pojedini narodi gaje prema susjednim državama, dovode do blokade ne samo sigurnosnog, nego i političkog sistema u cjelini na državnom i federalnom nivou. Zbog toga lokalni nivo i uloga građana dodatno dobija na značaju.

Otvorene ruske prijetnje

Radiosarajevo.ba: Da, u knjizi kritički analizirate brojne procese na regionalnom i međunarodnom nivou, ali ujedno i nudite optimalni okvir rješenja za prevazilaženje trenutnih sigurnosnih specifičnosti u BiH u cilju daljnjeg napredovanja prema euroatlantskoj sigurnosnoj zajednici. Ovih danas smo svjedočili otvorenim prijetnjama Ambasade Rusije ukoliko BiH nastavi svoj NATO put. Koji su to izazovi, rizici i prijetnje za sigurnost Bosne i Hercegovine?

Dautović: Iako je uvaženi ambasador Ruske Federacije nudio diplomatsku intepretaciju svoje izjave, više je nego jasno da se radi o, do sada, nezabilježenom nivou upozorenja koje teži ka otvorenoj prijetnji i koju treba shvatiti krajnje ozbiljno.

Ovo upozorenje nije propraćeno oštrim odgovorom i stavom niti SAD niti EU i, prateći dešavanja u ova dva geopolitička konglomerata, nije ni za očekivati snažniju reakciju u bliskoj budućnosti.

No, iako ovakva situacija može pomalo ličiti na poznate scenarije iz Gruzije ili Ukrajine, u BiH je situacija dramatično drugačija pa je esencijalno važno nastaviti raditi, prije svega, na usvajanju NATO i EU standarda i čuvanja SAD kao ključnog strateškog partnera. S jedne strane, ovakav pristup pomaže pristup u kojem nam ti standardi trebaju radi nas i u kojem bi, eventualno, članstvo bilo posljedica, a ne uzrok. S druge strane, pak, ova dva sistema su sveobuhvatna i nude rješenja za organizaciju na svakom sigurnosnom nivou, pa i onom lokalnom.

BiH kao meta hibridnog rata

Radiosarajevo.ba: Posebno je zanimljiva pojava hibridnog ratovanja u kontekstu BiH, ili od ranije poznatog fenomena specijalnog ratovanja, koliko je to danas realnost BiH?

Dautović: U savremenom svijetu, posebno u segmentu sigurnosti, najveći broj pojava je postojao i u prošlosti, ali je danas dobio neko svoje novo ime. Tako je i sa hibridnim ratom koji nije ništa drugo do, dobro poznati, specijalni rat. Njegova hibridnost ogleda se u masovnom korištenju informacijskih tehnologija.

Ciljevi specijalnog rata su, prevashodno, upotrebom neborbenih sredstva izvršiti destabilizaciju političkog i ekonomskog sistema objekta (državnog ili nedržavnog aktera) mogućeg napada do tačke da se njegov sistem liderstva u potpunosti obesmisli ili snažno ugrozi, a stanovništvo dovede u stanje zbunjenosti i nemogućnosti razlikovanja stvarne opasnosti. To je posebno lako ostvariti u tzv. „postinstinskom“ vremenu masovnih medija i društvenih mreža u društvima koja nisu politički dovoljno izrasla.

Ukoliko u toj raboti aktivno učešće uzmu domaće snage, onda dobijete sadašnju dijagnozu bh. društva, uključujući i ono „probosansko“. Zbog toga je iznimno važno da patriotske snage budu sposobne prepoznati matrice djelovanja tih subverzivnih snaga i ne dozvole da budu zavedeni mimo zdravog razuma. Na ovom mjestu je vrijedno prisjećanje na riječi jednog našeg književnika koji kaže da „nije glup onaj koji nije nešto pročitao već je glup onaj koji vjeruje da je sve što je pročitao istina“.

Reintegracija i reafirmacija

Radiosarajevo.ba: Ono što je posebno zanimljivo Vi potencirate reintegraciju i reafirmaciju, ali i deideologijzaciju i depolitizaciju cjelokupne ambijentalnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno kako primjećuje recezent, prof. Mirza Smajić, izgradnju onih vrijednosti koje znače humanu koegzistenciju objektivnih različitosti u jednom multinacionalnom, multivjerskom i multikulturalnom društvu. Kako do tih ideala u današnjoj BiH?

Dautović: Postkonfliktna rekonstrukcija bh. države i društva bila je tema i moje doktorske disertacije i nalazi tog istraživanja mi se danas čine relevantnijim nego u vrijeme njenog pisanja i odbrane. Naime, tzv. multipolarna lojalnost je, vjerovatno, jedna od formula za rješenje bh. problema.

Kako to i teorija konflikta sugerira, svođenje naših života i naših mnogostrukih identiteta na „profesionalno“ postajanje isključivo pripadnikom jednog etniciteta onemogućava kreiranje prostora za regeneriranje bh. društva.

Ukoliko se to društvo ne rekonstruira na temelju, kako ga zovem „društvenog dogovora“, u smislu kreiranja zajedničke vizije bivstvovanja u jednom političkom okviru onda je ono čemu svjedočimo u smislu organiziranja političkog prostora samo posljedica nedostatka te vizije. To me, opet, dovodi do značaja lokalne zajednice gdje se društveni život odvija na temelju ličnih i pojedinačnih iskustava za razliku od onih grupnih, zamišljenih i konstruiranih, koji su skloni stereotipizaciji i predrasudama a, samim tim, i političkoj manipulaciji.

OKVIR - Odgovor sistema sigurnosti na COVID-19

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na sigurnosne izazove u kojima se BiH našla u kontekstu pandemije COVID-19, sa svime što ova kataklizma nosi, u smislu promjena na unutrašnjem i vanjskom planu?

Dautović: Samo ću kazati da je sadašnji odgovor sistema sigurnosti na pandemiju COVID – 19 potvrda moje hipoteze o nedovršenosti sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine.