Građani više vjeruju vjerskim zajednicama, nego medijima

Građani Bosne i Hercegovine više vjeruju vjerskim zajednicama, nego medijima - pokazalo je istraživanje Novinarstvo, javno mnijenje i medijske slobode u 2019. godini koje su proveli Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert.

Malo ko zna za spomenik poginulim novinarima u Sarajevu

Posljednjih deset godina u Bosni i Hercegovini se provode ova i slična istraživanja, podsjetio je direktor Fondacije Peter Hurrelbrink dodavši da je samo u prošloj godini u svijetu ubijeno 80 novinara gdje u većini slučajeva nisu identificirane ubice.

Istraživanje se bavi statusom medija u zemlji, s naglaskom na medijsku slobodu.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić je, objašnjavajući istraživanje, upozorila da je u posljednje tri do četiri godine medijska sloboda ugrožena.

Kako je kazala, 2016. i 2017. godine je postojala nada da je napravljen pozitivan zaokret po ovom pitanju, ali da je ovo istraživanje to demantovalo.

Potom se osvrnula na povjerenje građana u medije rekavši:

"Mediji su drugi kojima građani najviše vjeruju. Na prvom mjestu su vjerske zajednice. Uočljiv je pad povjerenja u nevladine organizacije i međunarodne institucije."

Rudić je ukazala kako većina građana smatra da su mediji neslobodni ili djelimično slobodni, te da političari i političke stranke imaju najsnažniji uticaj na medije.

Kao posebno zabrinjavajućim je navela sljedeće:

"Svaki peti ispitanik odobrava napade na novinare. U Republici Srpskoj tako misli 27 posto, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 17 posto."

Zabrinjavajuće raste broj građana koji opravdavaju nasilje nad novinarima

Za nju je to pokazatelj da se napadi na novinare moraju drugačije zakonski tretirati.

Istraživanje je pokazalo da građani kao nužnim za poboljšanje kvalitete novinarstva navode strožije kriterije za bavljenje ovom profesijom, ekonomsko i socijalno poboljšanje statusa novinara i zakoni koji mogu doprinijeti tome.

Televizija je i dalje primarni izvor informisanja građana, a u stopu je prati internet. Većina je ubjeđena da mediji svojim izvještavanjem doprinose nacionalnim tenzijama.

Za univerzitetskog profesora Enesa Osmančevića je iznenađujuće što građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice, a najmanje u političare koji su, kako je istakao, u simbiozi s vjerskim zajednicama.

Kao zabrinjavajućim je naveo što raste nezadovoljstvo radom medija, a smanjuje zadovoljstvo dodavši:

"Stav građana da ne postoji ili da djelimično postoji sloboda medija je poruka nadležnim."

Podsjetio je na mišljenje građana da mediji nisu tematski profilirani jer njih sve manje interesuju dnevnopolitičke teme, a sve više dešavanja iz svakodnevnice.

Osmančević je ocijenio da bi možda postojanje Novinarske komore unaprijedilo kvalitetu rada medija.

Komentarisao je i rad javnih servisa u Bosni i Hercegovini ocijenivši kao nedopustivim što su simpatizeri i članovi stranaka njihovi urednici.

Objasnio je da ako bi se javni servis finansirao isključivo iz državnog budžeta, onda bi to značilo postojanje državnog servisa, a ne javnog.

"Građani ne podržavaju bilo koji oblik naplate takse i to je zabrinjavajuće", kazao je zaključivši da je na djelu refeudalizacija javnog prostora u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je provedeno telefonski na uzorku od 506 osoba slučajno odabranih čija je starosna dob od 18 do 65 godina na prostoru cijele države.