Postoji veza između izloženosti majki zagađenom zraku i urođenih srčanih anomalija djece

U periodu 24. do 28. juna 2024. godine u Budvi je održana tradicionalna XV Internacionalna Ljetna škola o kardiovaskularnim bolestima u okviru Europskog centra za mir Univerziteta Ujedinjenih nacija (UN).

Dva iznimno zapažena predavanja održala je i naša akademikinja Senka Mesihović Dinarević, jedna od vodećih bh. stručnjakinja u oblasti pedijatrije i dječje kardiologije, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjela medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH i članica Europske akademije nauka.

Prvo predavanje: Tetralogia Fallot od djetinjstva do odrasle dobi: klinička prezentacija i tok bolesti uz najnovije smjernice Evropskog udruženja kardiologa, o jednoj od najkompleksnijih urođenih srčanih anomalija sa prikazom slučajeva iz  bogate kliničke prakse i rada profesorice Mesihović- Dinarević u "Brompton hospital Imperial Collage" u Londonu, kao i iskustva prije i postoperativnih pacijenata u Sarajevu, tokom boravka austrijskih i švedskih kardiohirurških timova u Sarajevu, period 1997-2016 godina.  Predavanje je potaklo i diskusiju učesnika ove prestižne Škole, uključujući i kardiopatologa akademika Vladimira Kanjuha o patoanatomiji ove urođene srčane anomalije.

Trending

Namirite se na vrijeme: Trgovine u Federaciji BiH neće raditi ni u nedjelju, ali ni u ponedjeljak

Klimatske promjene i lošiji uvjeti života

Profesorica Mesihović-Dinarević je svojim drugim predavanjem o Aerozagadjenju, klimatskim promjenama i uticaju na kardiovaskularno zdravlje izazvala veliki interes i oduševljenje polaznika, kao i voditelja Škole.

Ona primjećuje da su klimatske promjene  jedan od najznačajnijih egzistencijalnih izazova s ​​kojima se suočava planeta Zemlja i naša civilizacija. Diktirane su promjenom vremena na Zemlji i uslovima zraka zbog ljudskih, to jeste antropogenih aktivnosti.  Naime, klimatske promjene su uzrokovane globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji, i to: temperaturu, nivoe mora i padavine.  Ove promjene nisu rezultirale samo ekstremnim temperaturama, već i povećanjem učestalosti suša, šumskih požara, pješčanih oluja, obalnih poplava, olujnih udara i uragana.  Posebno je opasno pogoršanje kvalitete zraka zbog većeg broja zagađivača. To može pogoršati ekstremne fluktuacije u nivoima temperature, a te promjene mogu dovesti do daljnjeg pogoršanja kvalitete zraka.

Profesorica Mesihović-Dinarević je predstavila svjetske naučne studije tokom zadnje tri godine, i ukazala na povezanost između izloženosti majke zagađenom zraku tokom trudnoće i učestalosti urođenih srčanih anomalija: Tetralogije Fallot, Koarktacije aorte i defekata interatrijalnog septuma.

Navodi da rezultati istraživanja empirijskih studija sugeriraju da je onečišćenje zraka važan riziko faktor koji doprinosi razvoju urođenih srčanih anomalija, ukazujući da izloženost česticama PM2,5 (PM2.5 čestice lakše dospjevaju u organizam jer su sitnije i sa sobom nose teške metale) i NO2 (dušikov dioksid) povećava rizik za ove bolesti. Ističe da su potrebna buduća daljnja istraživanja.

Zagađenje zraka je najveći pojedinačni riziko faktor za zdravlje okoliša u svijetu i glavni doprinos globalnom teretu bolesti, on nije nije novi, ali je zanemaren faktor kardiovaskularnog rizika.

06.02.24. 08:24

Prof. Dinarević-Mesihović upozorila na dramatične posljedice zagađenja zraka u Sarajevu

Zagađen zrak i djeca

Profesorica Mesihović-Dinarević navodi da većina polutanata dovodi do zdravstvenih posljedica na respiratornom tj. plućnom sistemu, pojave i intenziviranja obstruktivnih bolesti, kao i dejstva na kardiovaskularni sistem u smislu povećanog krvnog pritiska, aritmija, anginoznih bolova, što može rezultirati ishemijskim bolestima srca tj. oštećenjem srca i krvnih sudova.  Primjerice, u danima velike aerozagađenosti učestaliji su infarkti miokarda i cerebrovaskularni insulti. Od metaboličkih bolesti, kao posljedica aerozagađenja, najčešći je diabetes melitus.

Onečišćeni zrak može značajno utjecati na zdravlje djece. Studije su pokazale da je zagađenje zraka snažno povezano sa bolestima organa za disanje poput upale pluća, bronhitisa i astme.

Zagađenje može pojačati već prisutne zdravstvene probleme. Povećana koncentracija suspendiranih čestica, povećava rizik od akutnih respiratornih infekcija, malignih oboljenja, naročito kod djece. Studije, također, ukazuju da hronično izlaganje visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5 je vezano za veću stopu neželjenih gubitaka trudnoće, prerane porode, manju težinu djeteta na rođenju, kao i neke urođene srčane anomalije.

Bolesti srca povezane sa zagađenjem su prioritet. Profesorice Mesihović-Dinarević navodi da je potrebno identificirati intervencije za smanjenje onečišćenja zraka i njegovog uticaja na nezarazne bolesti. Dok otkrivamo zamršene veze između faktora stresa iz okoliša i kardiovaskularnih bolesti, ističe profesorica Mesihović-Dinarević, kreatori politika, službenici za javno zdravstvo i medicinski stručnjaci moraju rekonceptualizirati i integrirati zdravlje u kontekst dugoročnih ciljeva održivosti okoliša.

Uticaj klimatskih promjena na kardiovaskularno i cjelokupno zdravlje višestruk je problem kojim se treba pozabaviti na različitim nivoima. Glavna znanstvena društva objavila su preporuke za smanjenje negativnih posljedica.

Sarajevo – jedan od najzagađenijih gradova u svijetu

Uz globalne programe, neophodne su lokalne inicijative koje uključuju opštu populaciju. Akademikinja Mesihović-Dinarević predstavila je i „Observacionu studiju o Aerozagađenju i utjecaju na zdravlje stanovnika grada Sarajeva“ u okviru rada Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, planiranu za jesen 2024. na 3.000 ispitanika.

Sarajevo je jedan od najzagađenijih gradova u svijetu. Cilj Studije je procjena uticaja povećane koncentracije polutanata u zraku na zdravlje stanovnika Kantona Sarajevo tj učestalost pogoršanja respiratornih simptoma i kardiovaskularnih simptoma kroz ispitivanja stanovnika u timovima porodične medicine, pedijatrijskom i školskom odjelu. Dobivanje relevantnih podataka će pomoći u daljem poduzimanju konkretnih mjera i aktivnosti u zaštiti zdravlja stanovništva koji su izloženi aerozagađenju.

Profesorica Mesihović Dinarević navodi da kardiovaskularno opterećenje povezano s klimatskim promjenama predstavlja jedan od najnovijih izazova u preventivnoj kardiologiji.

Razumijevanje uloge aerozagađenja može voditi timski: liječnike, medicinska društva, institucije javnog zdravstva, agencije za zaštitu okoliša, odgovorne zdravstvene organizacije, zdravstvena osiguranja i vlade, u razvoju društvenih strategija za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, utemeljenih na dokazima koje povezuju prevenciju aerozagadjenja s kontrolom bihevioralnih i metaboličkih faktora rizika.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti povezanih s onečišćenjem putem opsežnog prelaza s fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju ne samo da će smanjiti kardiovaskularne bolesti i povezane smrtne slučajeve, već će također usporiti tempo klimatskih promjena i tako koristiti cijelom čovječanstvu. Voditelji Škole Univerziteta Ujedinjenih nacija pri Europskom Centru za mir su predložili da se ovo naučno i stručno Predavanje prezentira i na Školi za menadžmentu u zdravstvu i podrži, ističući važnost nauke i ovog gorućeg globalnog problema.

OKVIR - Europski centar za mir pri Univerzitetu Ujedinjenih nacija

Profesorica Mesihović-Dinarević je razgovarala s voditeljima Škole o mogućnosti osnivanja dijela Europskog centra za mir pri Univerzitetu Ujedinjenih nacija (UN) u Sarajevu. Misija Europskog centra za mir pri Univerzitetu Ujedinjenih nacija je doprinijeti miru i razvoj u Evropi, kao području djelovanja ovog Centra, međunarodnoj saradnji u prenosu znanja, organiziranjem međunarodnih postdiplomskih studija (specijalističkih, magistarskih i doktorskih) i postdiplomskih stručnih usavršavanja (postdiplomske škole, specijalistički seminari, instruktivni i dr. tečajevi), te istraživanja u odgovarajućim znanstvenim područjima.

Vodeći princip Centra uvijek je bio: kroz mir do razvoja, kroz razvoj do mira. Akademik Dinarević navodi za Radiosarajevo.ba, da je i osnovni cilj Centra određen njegovim imenom i misijom: očuvanje ljudskih potencijala, spajanje intelektualnih potencijala Zapada i Istoka te promocija saradnje globalnog Sjevera i Juga.