Počasni doktorati za političare - Tito, Erdogan, Kusturica, Lajčak u istom društvu

Odluka Sveučilišta u Zagrebu da predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću dodjeli počasni doktorat je prošle godine izazvala mnoštvo reakcija u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj javnosti.

Dodatnom nezadovoljstvu dijela akademske zajednice u Hrvatskoj - profesora i studenata je doprinijela mogućnost da zagrebačko sveučilište ove godine doktorat uruči gradonačelniku hrvatske prijestolnice Milanu Bandiću.

Jedan od često ponavljanih argumenata onih koji se protive dodjeljivanju počasnog doktorata dugogodišnjem čelniku Zagreba jeste da je riječ o osobi kompromitovanoj brojnim aferama i da nije uopšte doprinijela ravoju nauke.

Ključni kriterij za dodjeljivanje počasnog doktorata treba biti nauka, a ne politika, podsjećaju.

Hrvatski naučnik Antonio Šiber gostujući na N1 televiziji se pitao koliko je Čović doprinio razvoju mašinstva ili Bandić razvoju politologije kao nauke. Smatra da nije problem u njima dvojici, već u onima koji odlučuju o počasnom doktoratu.

Da političar dobije počasni doktorat nije rijetkost na univerzitetima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Šest domaćih i svjetskih političara je dobilo počasne doktorate Univerziteta u Sarajevu.

Među njima su predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito, predsjednik Indije Shri Neelam Sanjiva Reddy, francuski i austrijski ministri vanjskih poslova - Bernard Koucher i Alois Mock, premijer i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, premijer Malezije Mahathir bin Mohamad i nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Viktor Jakovich.

Univerzitet u Banjoj Luci je prije pet godina dodjelio počasni doktorat jednom od sadašnjih savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva - režiseru Emiru Kusturici.

Povodom 40 godina postojanja, Sveučilište u Mostaru je prije dvije godine počasni doktorat uručilo bivšem visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Miroslavu Lajčaku.