Pljačke sportskih kladionica
Radiosarajevo.ba
Svakodnevni prizor iz sportske kladionice
Sportske kladionice su jedan od fenomena modernog doba. Postale su utopijom ljudi sa viškom vremena i željom za lakom i brzom zaradom. Dovoljno je ispuniti listić, uložiti minimalnu sumu novca i čekati rezultate i, eventualni, dobitak. U kladionicama se, zahvaljujući takvim ljudima (kakvih je u BiH, nažalost, sve više) obrću ogromne sume novca. Zbog toga, ali i zbog slabog (ili nikakvog) sistema zaštite, kladionice su česta žrtva ljudi koji žele još bržu i sigurniju zaradu, bez da ulože i taj minimalni iznos – pljačkaša. Slučaj Amele Džindo, koja se vatrenim oružjem obračunala sa pljačkašima, je samo jedan u nizu sličnih koji svakodnevno pune crne hronike.
Šta kažu statistike
Samo u protekloj godini u Kantonu Sarajevo se na meti pljačkaša našlo 105 poslovnica sportskih kladionica, a broj pljački u ovim objektima je povećan za oko 76 posto u odnosu na 2008., naveo je na konferenciji organiziranoj povodom prezentiranja izvještaja o radu policije za 2009. godinu šef Ureda policijskog komesara sarajevskog MUP-a Dragan Mioković.
“Ako uzmemo činjenicu da je u 2008. godini izvršeno razbojstvo u 25 kladionica, onda je jasno da je pljačka ovih objekata porasla, jer su se na meti napadača u prošloj godini kladionice našle 105 puta. Također, ukupno 17 kladionica se na meti pljačkaša našlo najmanje dva, a najviše šest puta. Razbojstva u ovim objektima uzrokuju manju materijalnu štetu, odnosno sve se završi krađom manjeg iznosa novca, do 500 maraka ili mobitela. Napadači najčešće koriste vatreno oružje, pretežno pištolj ili fizičku snagu”, izjavio je Mioković na konferenciji.
Kako se zaštititi
Iz policije navode da bi uskoro trebala početi provedba Uredbe o mjerama zaštite finansijskih institucija Federalnog MUP-a iz marta prošle godine. Odgoda primjene ove uredbe je, kako navodi Mioković, najprije bila prolongirana za šest mjeseci kako bi institucije imale priliku da se pripreme, te je s provedbom tek započeto u oktobru 2009. “Prema ovoj uredbi, sportske kladionice kao minimalne mjere zaštite će morati imati gumb za tihi alarm i blindirano neprobojno staklo. Inspektori će obilaziti teren i provjeravati hoće li se objekti pridržavati ovih mjera. Ukoliko se ne bude pridržavalo ovih mjera, doći će i do novčanih kazni, koje se za pravne osobe kreću od 1500 do 7 000 maraka, te za fizičke osobe od 200 do 1000. Trenutačno je završen obilazak mikrokreditnih organizacija, a kreće se i sa obilaskom kladionica. U Kantonu Sarajevo je registrirano ukupno 340 kladionica. Policija neće čuvati kladionice zbog nedovoljnog broja ljudi, ali će i dalje kao do sada redovito obilaziti teren”, navodi Mioković.
Prioritet Uredbe o mjerama zaštite finansijskih institucija je broj smanjenja oružanih pljački. Mioković je također, dodao da je za oko 44 posto povećan broj kaznenih djela razbojstava u Sarajevu, u što spadaju pljačke kladionica, piše Dnevni list.
MUP-a KS izdao je i saopćenje kojim se napominje da je izvršenim inspekcijskim nadzorom nad primjenom Uredbe o minimalnim mjerama zaštite, utvrđeno da veoma mali broj kladionica posjeduje bilo kakav sistem zaštite. Nijedna kladionica ne posjeduje neprobojne pregrade sa protuprovalnim vratima koja odvajaju uposlenika od stranaka ili aktivne zaštitare, što bi znatno doprinijelo sigurnosti uposlenih u kladionicama.
Privatne kladionice i Zakon
Kako navodi Avaz, poslovnica sportske kladionice Derby u Ciglanskoj ulici, u kojoj se odigrao vatreni okršaj radnice i pljačkaša, ne posjeduje sistem videozaštite, niti bilo kakav drugi sistem kao što je alarm ili fizička zaštita. Vlasnik sportskih kladionica Bet shop i Derby za poslovnicu u Ciglanskoj ulici 6 tek je 9. februara ove godine podnio zahtjev nadležnom federalnom ministarstvu, kojim je tražio odobrenje za rad u ovim prostorijama. Odobrenje još nije izdato, tako da je ova poslovnica faktički radila ilegalno, prenosi Avaz.
Privatne kladionice državi duguju skoro 70 miliona KM po osnovi utajenih poreza i doprinosa, navodi se iz Porezne uprave FBiH. Poreznici upozoravaju da su im po ovom pitanju praktično vezane ruke, "jer kladioničari, uglavnom izbjegavaju plaćanje propisanih obaveza tako što koriste povoljnosti trenutno važećih zakona koji se, u pravilu, ne rješavaju na efikasan način, a čime su federalni i kantonalni proračuni uskraćeni za visoke iznose pripadajućih prihoda", prenosi list San.
Budući da su zaštitne mjere u kladionicama jako niske te da ne postoje zaštitari, a ako vlasnici i nabave kamere za videonadzor, one su jako slabog kvaliteta, jedini način na koji se radnici suprotstavljaju pljačkame je taj da često obilaze svoje objekte i odnose pazar, navodi Zlatko Korač, izvršni direktor Premier kladionica za Oslobođenje. Na taj način, ako pljačkaši i upadnu u kladionicu, uglavnom mogu naći do 300 KM. Što se videonadzora tiče, Korač pojašnjava da neke kladionice imaju videonadzor, ali da je to jako skup metod zaštite, budući da ugradnja jedne kamere košta 300 do 500 KM.
Ukoliko se zakonskim regulativama nešto uskoro ne riješi, posao radnika u sportskoj kladionici mogao bi postati jednim od najopasnijih poslova u BiH. S obzirom na trenutne zaštitne mjere u kladionicama, uposlenicima preostaje jedino da mole Boga da se pljačka ne desi baš u njihovoj smjeni ili da, kao u slučaju Amele Džindo, uzmu stvar (oružje) u svoje ruke i naprave krvoproliće zbog tristotinjak KM.
Vezano:
Zoran Ivančić: Žene su jači spol
Zdravstveno stanje radnice kladionice "stabilno i kompleksno"
Pljačkaš uhapšen, radnica kladionice u životnoj opasnosti
Ciglane: Jedna osoba ubijena a druga teško ranjena
ado, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.