Plemenitost geste i užas koji smo preživjeli
Nemjerljiv je doprinos koji su knjigom 'Bosnia 1992 - 1995' najpoznatiji ratni reporteri dali na polju dokumentiranja tragedije rata u Bosni. Dvadeset godina nakon početka agresije na BiH, ovakva kompilacija najupečatljivijih ratnih fotografija suprotstavlja se neumitnom trendu zaborava.
Baš o tome je tokom ovogodišnje SFF-ove konferencije o ljudskim pravima govorio i poznati filmski producent Branko Lustig, istaknuvši da moramo imati svjedočenja i dokumente, jer zaborav nastupa već nakon nekoliko godina.
Ovom tvrdnjom direktor SFF-a Mirsad Purivatra otvorio je jučerašnju promociju knjige 'Bosnia 1992 - 1995'. U njenom je stvaranju okupljeno četrdeset najpoznatijih svjetskih ratnih reportera koji su tokom rata u BiH boravili na ovoj teritoriji izvršavajući svoje novinarske zadatke, a u konačnici je objavljeno preko 170 radova, odabranih među 3000 poklonjenih fotografija. Promocija održana u sarajevskom kinu Meeting Point bila je prezasićena emocijama, što ne čudi, s obzirom da su brojni gosti i sami preživjeli rat.
Vrijednost objavljenih fotografija upravo i leži u emociji. One po žanru spadaju u red ratnih news fotografija, ali je u njihovom fokusu čovjek. Osoba koja ima svoj ljudski bacground, a ne osoba kao dio mase. Kroz emociju koju odražava čovjekovo lice, pokret i kontekst u kojem se nalazi, ove fotografije svjedoče o razaranju ljudske egzistencije, prije nego o razaranju dobara.
Dokaz u borbi protiv poricanja
"Nevjerovatno je koliko smo poricanja čuli kada je u pitanju rat u Bosni. Priča o poricanju aktuelna je i na današnji dan (11. juli, dan sjećanja na tragediju Srebrenice, op. aut). Posao nas ratnih reportera je i da saslušamo drugu stranu, ali da se u konačnici borimo za istinu i bolji svijet. Zato je ova knjiga još jedan dokaz u borbi protiv tih poricanja", rekao je autor knjige Remy Ourdan, novinar francuskog Le Mondea i inicijator ideje ponovnog okupljanja ratnih reportera na dvadesetogodišnjicu počekta rata u BiH.
Jon Jones, jedan od dvojice urednika (drugi je Garry Knight) u svom obraćanju publici ispričao je kako je knjiga nastajala: "Inicijativa je potekla u septembru 2011, kada su fotoreporterima poslani mailovi sa prijedlogom da odaberu i poklone svoje fotografije. Do novembra smo imali deset odgovora, do decembra dvadeset, da bi do 6. aprila 2012., kada je predstavljeno digitalno izdanje knjige (opširnije ovdje) u njoj svoje mjesto našle fotografije od četrdeset najslavnijih reporterskih imena. Za nas je veliki izazov bilo uspostavljanje kriterija po kojima bi se odabralo među 3000 fotografija, od kojih neke nisu bile ranije objavljene, kako izbablansirati u smislu sadržaja i autora. Na kraju , izazov je bio i prikupiti sredstva za objavljivanje knjige, no nakon što smo objavili poziv za donatore, već nakon tri dana fond je bio popunjen".
Ourdan i Jones zahvalili su projektu Modul memorije koji je učestvovao u organizaciji ponovnog okupljanja ratnih reportera u Sarajevu 6. aprila 2012, kao i fotografu Ziyahu Gafiću, producentu knjige.
Gafić je sa posebnim ponosom istakao da je ovo luksuzno izdanje pripremljeno i objavljeno na tlu BiH tj. u domaćoj produkciji. Dostupna je za kupovinu u svim većim knjižarama (cijena je 60 KM u izadnju Connectum), no svaka javna biblioteka u zemlji dobit će svoj besplatan primjerak, što je, takođe bila jedna od inicijalnih ideja projekta.
No, kako je Remy Ourdan naglasio, knjiga je tek jedna stepenica u projektu ratnih reportera: "Ova knjiga nije i kraj naših namjera. Naime, nakon bosanskog rata, na kojem god bi se novom ratištu reporteri susreli, uvijek bi se govorilo o Sarajevu. Shvatili smo da smo neraskidivo vezani uz ovaj grad. Aprilsko okupljanje i ova knjiga tek su početak procesa. Ono što namjeravamo je otvaranje WARM centra u Sarajevu, koji će biti tačka okupljanja svih ratnih reportera sa svih svjetskih ratišta. Uskoro osnivamo i fondaciju a priča u koju su do sada bili uključeni samo novinari, širi se na područja umjetnosti i istraživanja. WARM projekat (warm - eng. toplo. Skraćenica znači War Art Reporting Memories/ rat, umjetnost, izvještavanje, uspomene; op. aut) će biti mjesto za to, a naš je krajnji cilj da kroz naša ratna iskustva doprinesemo miru i boljem životu", zaključio je Ourdan.
Utoliko je gest ratnih reportera još plemenitiji, jer se njihova priča o Sarajevu i BiH ne iscrpljuje samo u jednoj knjizi, već će u budućnosti imati i širok društveno-kulturni smisao koji će prevazići granice BiH.
Opširnije o knjizi čitajte ovdje
Bosnia 1992-1995 from ziyah gafic on Vimeo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.