Otvoreni Balkan i BiH: 'Skok s motkom' i 'opreza nikad dosta'

Posljednjih mjeseci traje prava političko -ekonomska ofanziva prema BiH i Crnoj Gori, kako bi se priključile incijativi "Otvoreni Balkan", u kojoj su trenutno Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

BiH ima podijeljen stav oko ulaska u ovu krnju regionalnu asocijacu, s obzirom da nisu sve zemlje u nju uključene. RS nema dilemu da li bi BiH trebala da se priključi. Šta više, predstavnici ovog entiteta žele to odmah, kako bi bili uključeni tokom stvaranja uslova za prekograničnu saradnju, piše Deutsche Welle.

Zbog toga je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, prisustvovao samitu u Ohridu, na kojem su učestvovali predstavnici zemalja uključenih u 'Otvoreni Balkan'.

Trending

Lijepe vijesti iz Bosne i Hercegovine: Voljom i empatijom prema životinjama spašena roda

Gdje je BiH?

"Ovdje sam zbog činjenice da predstavnici BiH, učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima, koji se vode u okviru Otvorenog Balkana i da smo mi spremni potpisati i prihvatiti sve sporazume, onog trenutka kada se o tome donese politička odluka", rekao je Tegeltija u Ohridu, gdje je učestvovao kao gost.

Međutim, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prije nekoliko sedmica je rekao da je ova priča završena i da BiH, zasigurno ide prema ovoj asocijaciji.

"Prije izvjesnog vremena, Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da se priključi inicijativi Otvoreni Balkan i dalo nalog Savjetu ministara da provede te procedure. A onda su počele opstrukcije. Znači to je isključivo politički", rekao je Dodik.

Ipak, stav političkih predstavnika iz Federacije, prvenstveno bošnjačkih, bio je poznat od početka formiranja ove inicijative. Još krajem prošle godine, član Predsjedništva Šefik Džaferović je rekao, da je potrebno akcenat staviti na Berlinski proces.

"Umjesto što lansiramo ideje o novim inicijativama, treba da implementiramo ono što već imamo usvojeno kao inicijative. Zašto se to ne realizuje a govori se o nekim novim incijativama, ostaje da vidimo", rekao je ranije Džaferović.

Činjenica je da Predsjedništvo nije donijelo odluku o pristupanju 'Otvorenom Balkanu', niti je Savjet ministara primio takvu odluku na razmatranje. Sve se svodi na dijametralno suprotne stavove predstavnika RS i Federacije.

Rusija, Amerika i prstohvat EU

Svi se međutim slažu da je "Otvoreni Balkan" ništa drugo nego politička odluka a to pokazuje i cijeli niz događaja koji prate ovu inicijativu. Zamišljena kao "Mali šengen" pa preinačena u "Otvoreni Balkan", ova inicijativa ima i američku i rusku podršku, ali i dijela EU, ako se uzme u obzir da je komesar za proširenje EU Oliver Varhelji, koji je trenutno izložen kritikama u Briselu, podržao inicijativu u više navrata. S druge strane, Evropski parlament poziva zemlje regiona da se vrate u Berlinski proces, u kojem su sve zemlje regije a koji definiše ista pitanja kao i 'Otvoreni Balkan' - slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala.

"Ideja Berlinskog procesa kao zajedničkog regionalnog tržišta je da se stvori zajedničko, ali ne i jedinstveno tržište i da se na taj način sve te zemlje priključe tržištu EU. Kada je Aleksandar Vučić pričao o Malom Šengenu, govorio je samo o jedinstvenom tržištu i to je podrazumijevalo naddržavne institucije”, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić.

"Ipak, treba biti oprezan, jer ne možeš jednom rukom da me grliš a drugom tučeš po glavi, a to je Srbija radila. Ne kažem da su im ostali dužni ali ajde sada da pravimo tržište i da se držimo za ruke. Takođe, šta ćemo sa Kosovom, koje neće u Otvoreni Balkan, sa kojim BiH ima vizni režim. Da ne govorimo o priznavanju dokumenata. I šta ćemo- ići do Makedonije, to je skok s motkom", kaže Cenić, podsjećajući da pola BiH neće u ovu inicijativu.

Sve zemlje regiona prihvatile su pristupanje zajedničkom regionalnom tržištu u okviru 'Berlinskog procesa', iza kojeg postoji agenda, novac i način realizacije, sa tačno definisanim uslovima u skladu sa direktivama EU. Nije mali broj onih koji smatraju da je 'Otvoreni Balkan' alternativa EU, što je iz perspektive lidera EU, nezamislivo. Na to se osvrnuo i predsjednik Slovenije Borut Pahor.

"Međutim, želim da budem vrlo jasan u vezi sa tim, inicijativa Otvoreni Balkan ne može biti alternativa članstvu u Evropskoj uniji", rekao je Pahor mada on generalno "podržava sve inicijative koje dopirinose miru i stabilnosti u regionu".

Svetlana Cenić kaže međutim da je indikativno i čudno što "Otvoreni Balkan" podržava i Rusija.

"Malo zaboli stomak kada Sergej Lavrov kaže da je planirao doći u Srbiju da podrži Otvoreni Balkan. To svima trenutno stvara neugodu. Sve to dolazi u trenucima kada EU I SAD imaju crno – bijelu politiku. Ili si sa nama ili si protiv nas", kaže Cenić.

Hvatanje voza, kamiona…

Što se tiče privednika, nemaju sumnje u kvalitet ove inicijative ali kažu, opreza nikad dovoljno.

"Svako povezivanje privreda je dobro i to nije upitno. Ali u takvim procesima, onaj ko je jači, izvuče veću korist, tako da treba biti oprezan. Srbija je najveći izvoznik od ovih zemalja, što znači da bi imala najviše koristi, ali je i BiH njen najveći spoljnotrgovinski partner, što je i za nas šansa”, kaže Saša Trivić, prvi čovjek Unije udruženja poslodavaca RS.

Ogromne su prednosti koje nudi ova inicijativa, poručuju iz Privredne komore RS, od radne snage koja je neophodna, pa do lakšeg i bržeg protoka robe unutar ovog prostora. Činjenica je, poručuju, da je ovo postalo političko pitanje, ali i da zasigurno nema loših posljedica po BiH.

"Vi jutros imate kamion koji kreće iz Kumanova i on je već u podne u tržnom centru u Srbiji, istovara robu. Već se za ovo kratko vrijeme pokazala suština te priče i nemoguće da nekom to smeta. Zato BiH mora što prije da uhvati ovaj voz”, kaže Vladimir Blagojević, iz Privredne komore RS.